Tjedan u Berlinu u znaku Fischerova ispitivanja i losih privrednih prognoza

"Unatoc rizika koji nisu mali, cijena nafte ili visoki tecaj Eura...savezna vlada polazi od ocekivanja da ce njemacka privreda zahvaljujuci nastavku strukturalnih reformi i povoljnijim makoekonomskim i politickim uvjetima, moci biti dovedena do jednog viseg rasta..." tako je, vrlo sofisticirano, iako zapravo u oci najvise upada konjuktov- ministra privrede i rada Clement komentirao ono sto se moze reci i mnogo jednostavnije- nakon sto su to ucinili ekonomski strucnjaci i savezna vlada u Berlinu je svoje prognoze rasta morala korigirati nanize. Barem za ovu godinu- dok se za drugu i dalje moze makar nadati boljem. Iako, cini se da se situacija ponavlja- svaka godina pocinje s novim nadama u oporavak ekonomije i trzista rada da bi praksa ocekivanja postepeno prigusivala- kao i za 2005.Sest najvaznijih njemackih privrednih instituta , kako su objavili ovog tjedna, nisu suvise optimisticni:

"Prosle godine je oporavak njemacke privrede zaustavljen...masivan impuls kroz potraznju iz inozemstva nije u zemlji proizveo ocekivani trajni pozitivni ucinak...

njemacka privreda uvijek dozivljava stagnaciju kada izostane potraznja iz inozemstva ali razloge za to treba traziti unutar zemlje."

Takva je, u verziji ekonomiste dr. Dorna,- suha i drasticna – tradicionalna proljetna dijagnoza vodecih njemackih privrednih instituta za 2005. U drugoj polovici godine bi se situacija doduse trebala poceti popravljati, ali do tada predstoji jos dalje lose vijesti- experti predvidjaju da ce i nezaposlenost do ljeta rasti. Lanjske prognoze o privrednom porastu od 1 i po posto za ovu godinu se u svakom slucaju nece potvrditi- strucnjaci ich sada korikiraju na samo 0,7- bitno losija situacija i u odnosu na ne bas sjajnu lanjsku bilancu s rastom od ipak 1,4 posto. Pa ipak, vodeci privredni strucnjaci smatraju da je vladina politika drasticnih reformi i kracenja socijalnih privilegija, pravi put koji ce dugorocno ipak donijeti veci rast. Drzava se medjutim , smatra Dorn, konzekventno mora drzati po strani:

.

"Drzava mora svoj utjecaj na privredni zivot smanjiti, reducirati drzavnu kvotu i povecati slobodan prostor za privatne inicijative...ojacati samoodgovornost privrednih subjekata i koncentrirati se na to da pruza samo jos temeljni sigurnosni okvir ekonomiji..."

tzv. objekttivni razlog aktualnih njemackih privrednih teskoca su izuzetno visoke cijene sirovina, posebno nafte- smatraju ekonomisti- ali i ako dodje do privrednog oporavka, gradjani ce morati shvatiti da standard kakav su imali ranije nije odrziv bez dubokih reformni, posebno na trzistu rada. Vlada grijesi sto to ljudima ne kaze jasnije, jednako kao sto je i aktualna kritika kapitalizma, iz ustiju sefa SPD.-a Münteferinga, kontraproduktivna- smatraju sefovi njemackih privrednih instituta. U cjelini, slabosti njemacke privrede i razlozi za trajnu krizu nisu konjunkturni nego strukturni- sto je losa ocjena za privrednu politiku crveno-zelene koalicije- ali po profesoru Dornu ipak razlog i za tracak optimizma: pretpostavka

" Izvoz ipak raste brze nego sto je opcenito trend svjetske trgovine, jos u ovoj cemo godini lagano u tome povecati nase ucesce i to je zapravo dobra vijest za zemlju kao Njemacka..."

Da li i za crveno zelene odnosno u odnosu na dalji pad simpatija za njih u ocima biraca, detalj koji je posebno nezgodan u odnosu na vazne izbore u Sjevernoj rajni Westfaliji, za tri tjedna- ali i u opcem odnosu snaga izmedju koalicije i opozicije je stalnom temom politickih okrsaja u Berlinu- u kojima je ovog tjedna kancelar bar u jednom pitanju konzervativnima prilicno izasao ususret.

" Ako se radi o nadleznosti pokrajina, tada moramo sa saveznom vladom sklopiti tocan dogovor o tome kako te nadleznosti u Bruxellesu mogu biti i zastupane...smatra sef pokrajine Saarland, Peter Müller. Drugim rijecima, pokrajine, u njemackom federalnom sistemu ionako sa znatnom mjerom samostalnosti, zele svoje kompetencije prosiriti sve do Bruxellesa a izjasnjavanje o evropskom ustavu im se ucinilo pogodnom prilikom da taj zahtjev ostvare. Kako njemackom ustavu, referendum nije predvidjen kao sredstvo narodnog izjasnjavanja, za razliku od Francuske na primjker, u Saveznoj ce Republici o evropskom ustavu glasati oba parlamentarna doma- pri cemu u gornjem konzervativni imaju vecinu. Zahvaljujuci tome, Cdu i CSU su zadnjih tjedana pojacali pritisak na crveno zelenu vladu, trazeci ispunjavanje svojih zahtjeva kao preduvjet za pristanak u Bundestagu. Kancelar je to manje-vise odbijao no nakon povratka iz Pariza, sa zadnjeg njemacko-francuskog sastanka na vrhu, gdje je temom ocito bio i rastuci euroskepticizam u Francuskoj, sef crveno-zelene vlade je ocito jos jace dosao do uvjerenja da pozitivna odluka o ustavu u Njemackoj, mogla pomoci strani predsjednika Chiraca koja se zalaze za jednak ishod u Francuskoj. Stoga je u cetvrtak navecer u Berlinu u kancelarskom uredu okupio sefove najutjecajnijih pokrajina i u relativno kratkom roku postigao kompromis: biti ce prosiren broj evropskih propisa o kojima ce savezna vlada, prije zauzimanja stanovista u Bruxellesu, informirati pokrajine, Bundestag, sa sada konzervativnom vecinom, ce dobiti vece pravo ulaganja prigovora kod odluka koje sefovi drzava ili vlada Unije donose vecinom pa Berlin moze biti nadglasan i napokon, pokrajine ce dobiti veci utjecaj u odredjivanju sudaca evropskog suda. Tako je crveno-zelena vlada u znatnoj mjeri izasla ususret federalistickim zahtjevima pokrajina, iako ne i onom najdrasticnijem, iz Bavarske, da se o ustavu odlucuje referendumom. Odgovarajuci zahtjev münchenskog politicara Gauweilera da na tu temu podnese tuzbu protiv vlade je Ustavni sud odbacio. No, ni Bavarska nije nezadovoljna sadsnjim kompromisom- u svakom slucaju, dosad glavni kriticar Schröderova plana da se jos prije kraja petog mjeseca postupak u parlamentu okonca, bavarski sef Stoiber vise ne odbacuje:

"Mislim da je sto se tice pokrajina, ovo sto smo dogovorili sustinsko poboljsanje i zato bih rekao da pokrajine u kojima su na vlasti konzervativni vise ne trebaju traziti odgadjanje nego 27.glasati za..."

To medjutim, kako je dan kasnije najavio konzervativni zastupnik Müller , nece uciniti i predstavnici Unije u Bundestagu- barem ne svi. Jer, Unija sada drzi da je Bundesrat doduse dobio bolju poziciju u odnosu na Bruxelles- ali ne i donji parlamentarni dom, izravno birani predstavnici naroda- pa ce navodno najmanje dvadeset konzervativnih zastupnika glasati protiv Evropskog Ustava. Mozda ce to biti bas oni koji ovih dana i inace imaju pune ruke posla s borbom protiv navodnih vladinih propusta- koncentriranih ovog puta u liku ministra vanjskih poslova Fischera. Nakon dugog otezanja i pregovaranja, on se kao svjedok napokon u ponedjeljak nasao na istraznoj klupi parlamentarnog odbora koji vec mjesecima rasvjetlaja navodne propuste u izdavanju njemackih viza na Istoku Evrope.Bio je to medijski dogadjaj prvog reda, presedan u otvaranju paralmenta javnosti i dogadjaj kojeg su, cim je zavrsio, obje strane pocele interpretirati kao vlastitu pobjedu.

"Ja sam na pitanju koje se odnosi na Kijev poceo djelovati suvise kasno i organizaciju nisam postavio tako da bih mogao biti na vrijeme obavjesten, stoga preuzimam gresku koju moram sebi pripisati i dopustiti da mi se pripise- ali, zelim se vratiti na pocetak...to je u prvih 4 i po sata ispitivanja bio sazetak svjedocenja ministra vanjskih poslova Fischera koji je, kako je i zelio, govorio pred ukljucenim kamerama pa je dogadjaj iz same sustine funkcioniranja jednog mdemokratskog mehanizma bio izravno prebnosen u domove gradjana, i potencijalnih biraca. To nije nevazno – jer ne na zadnjme mjestu radi se politickoj inmscenaciji u kojoj svaka strana ima svoju racunucu- konzeravtivna opozicija da demaskira politiku koja je navodno kriva za nesmetani ulazak desetaka- ili kako se tokom ispitivanja ispravio predsjedavajuci- nekoliko tisuca osoba s visokom kriminalnom energijom iz Ukrajine i drugih istocnoevropskih drzava u kojima su njemacke vize izdavane tako olako da su zloupotrebe bile moguce- vladajuca kolaicija da seopovrgne kako je ilegalni pritok s istoka povecao ionako visoku stopu nezaposlenosti a sam Fischer- kojem je zadnjih tjedana znatno pao rejting, da popravi svoj image pred sirokom javnoscu. U tu se svrhu javnosti predstavio koncentrirani Fischer, mekog glasa, snizenog tona u odnosu na svoje uobicajene vehementne istupe u Bundestagu- ali ne i pogruseni inego naprotiv i dalje duhoviti napadac rijecima. Osim toga, Fischer se branio nacelnim politickim stavovima, slobodom putovanja kao zalogom cijelog evropskog razvoja zadnjih desetljeca koji je i rezultirao rusenjem istocnog bloka- a nedopustivo je i ljude iz tih drzava, na primjer Ukrajince, sada iskljucivo promatrati kao potencijalne kriminalce...

"Da sam ja bio mladi covjek u tim okolnostima, takodjer bih htio putovati- ne u Dnjepropetrovsk nego u Berlin ili pariz... to je politika koju sada provodi i Evropska Unija i koju cemo mi i dalje, ma kako zbog toga kod kuce bili kaznjavani, i dalje podrzavati...ali naravno prije toga mora biti rijecseno pitanje sigurnosti...

Jer, Fischer na sve skupa gleda u prvom redu s pozicija vodjenja vanjske politike u sirokim potezima:

"U ovoj evropi, i sto se tice unutrasnje sigurnosti, necemo moci mirno zajedno zivjeti ako Kosovo , ako Alb, ako Srbija i Crna Gora, ako Bjelorusija, Ukrajina ili Molödavija ostanu u stanju u kakvom su danas- tada ce pritisak samo rasti. Dakle ni gledajuci sa stanovista unutrasnje sigurnosti ne mozemo zaobici proces transformacije i otvaranja..."

Ispitivanje ministra vanjskih poslova je ukupno trajalo 12 i po sati- a na kraju je sam protagonist bio najzadovoljniji. Po uvjerenju crveno zelene koalicije, posebno ombudsmana SPD-a, Scholza, s pravom:

"Ovdje je vrlo pazljivo, korektno postupano, mislim da je ministar svojom ozbiljnoscu uvjerljivo predocio ono sto zelimo dokazati...svatko tko sada jos uvijek iz toga zeli izvuci nesto skandalozno postaje zapravo smijesan jer ima mnogo toga sto je mozda islo pogresnim putem ali nema skandala..."

Konzervativna opozicija pak misli da je nekoliko puta ponavljano Fischerovo preuzimanje politicke krivice

samo prazna fraza ukoliko zaista ne uslijede i konzekvence- naime ostavka. Temom cemo se dakle, itekako jos baviti a za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.

...