1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Tjedan procjena

Jesen je tradicionalno godišnje doba kada Europska komisija predstavlja godišnja izvješća o napretku zemalja koje se nalaze na putu u EU.

Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za proširenje

Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za proširenje

I dok je Hrvatska ovoga tjedna provodila screening poglavlja javnih nabava i tržišnog natjecanja, u Bruxellesu se s visokim predstavnikom Solanom i povjerenikom za proširenje Rehnom sastao predsjednik predsjedništva BiH Ivo Miro Jović. „Ovo je sretan dan za BiH. Upravo u ovim trenucima u zgradi Europske unije u Bruxellesu okončan je sastanak Ministarskog vijeća i povjerenstva za priključivanje. Moj sastanak s gospodinom Rehnom bio je vrlo konstruktivan. Razgovarali smo o eventualnom utvrđivanju termina početka pregovora između Bosne i Hercegovine i Europske unije. Danas sam dobio uvjeravanje da će taj datum biti vjerojatno ili najsigurnije 17. prosinca u Sarajevu na svečanoj sjednici parlamenta kojom se obilježava 10. godišnjica potpisivanja Daytonsko-pariškog ugovora. Sigurno je da je to kraj nečega što se zvalo Daytonska era i da ulazimo u jednu Europsku eru“, izjavio je predsjednik predsjedništva BiH Ivo Miro Jović u ponedjeljak, kada su se ministri vanjskih poslova sastali u Bruxellesu.

A sredinom tjedna su Europska komisija i povjerenik za proširenje Olli Rehn predstavili godišnja izvješća o napretku zemalja jugoistočne Europe i Turske. „Zapadni Balkan je određeni izazov za EU i u toj regiji moramo na poseban način demonstrirati našu snagu transformacije, gdje su države još uvijek slabe, a društva podijeljena. Ovaj paket proširenja uključuje slične putokaze za svaku zemlju zapadnog Balkana“, istaknuo je Rehn.

Hrvatska

„Oko Hrvatske nema nikakvih velikih poteškoća u ispunjavanju političkih kriterija iz Kopenhagena. Ipak su potrebni znatni napori, posebno na području pravosuđa, kako bi se osiguralo neovisno i efikasno sudstvo u borbi protiv korupcije i zaštite manjinskih prava“, rekao je povjerenik Rehn uz dodatak da Hrvatska mora nastaviti punu suradnju s Haaškim sudom, sve dok se i posljednji bjegunac ne pojavi pred Tribunalom.

SiCG te BiH

„Što se tiče Srbije i Crne Gore, upravo smo započeli pregovore o stabilizaciji i pridruživanju, a uskoro će uslijediti i BiH prije kraja ove godine. Za obje zemlje smo naglasili u našem strateškom dokumentu da bi, ovisno o napretku i ispunjavanju uvjeta iz SSP-a, trebalo biti moguće pregovore završiti za godinu dana nakon otvaranja“, kazao je član Europske komisije zadužen za proširenje Olli Rehn. „Vrlo pomno ćemo kontrolirati posao koji obavlja Srbija i Crna Gora, kada je u pitanju lokacija, uhićenje i transfer Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Taj se posao nastavlja i očekujem da će pokazati rezultate, kako bi se postigla puna suradnja Srbije i Crne Gore s Haaškim sudom.“

Kosovo

Po prvi puta Kosovo je dobilo neovisno godišnje izvješće Komisije, a njegovo značenje pojasnio je Olli Rehn: „To ima praktičnu važnost. Jasno je da pitanje Kosova čine standard i status. To je tako važno pitanje da zaslužuje poseban i zaseban izvještaj.“

Makedonija

„Makedonija je od 2001. godine, kada se nalazila na rubu građanskog rata, učinila veliki korak naprijed i danas kuca na vrata Europske unije“, naglasio je povjerenik za proširenje Olli Rehn i dodao: „To je znakovit razvitak, zahvaljujući provedbi Ohridskog sporazuma koji je intenzivirao političku stabilnost te mirovne i multietničke odnose u zemlji.“ Stoga je Europska komisija odlučila Makedoniji dodijeliti status kandidatske zemlje, ali nije dobila datum za početak pregovora.

„Zaštitni znak paketa kruga proširenja 2005. je konsolidacija. Strateški dokument naglašava kako je proces proširenja jedan od najmoćnijih Unijinih instrumenata transformacije zemalja u stabilne demokracije i prosperitetnija društva s visokim stupnjem ekonomskog razvitka i društvenog blagostanja“, naglašava povjerenik Rehn i ukazuju na još jedan simboličan detalj: „U svemu tome je važno prisjetiti se danas 9. studenog, jer to je 16. obljetnica pada Berlinskog zida. Možemo vidjeti koliko su se zemlje srednje i istočne Europe promijenile u posljednje desetljeće i pol, naposlijetku i uz pomoć jasne perspektive članstva u Europskoj uniji.“