1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Tjedan grčke neizvjesnosti

Nakon što je Europska središnja banka zamrznula kredite za hitnu pomoć Grčkoj, banke će u toj zemlji biti zatvorene bar tjedan dana. Nitko ne zna što će biti poslije toga. Povratak drahmi nije poželjno rješenje.

Detalji još nisu poznati, ali jedno je sigurno: transfer novca iz Grčke u europske zemlje će biti otežan. Čak i u samoj Grčkoj, poduzeća će moći podizati ili prebacivati jedna drugima veće iznose samo uz posebnu dozvolu. Banke će, prema službenom priopćenju, ostati zatvorene bar do 6. srpnja. Prema izvješćima grčkih medija, u utorak bi trebali ponovo da proraditi bankomati, doduše, uz dnevni limit od 60 eura po osobi. Istog dana ističe i aktualni program pomoći – svježe spasonosne milijarde više nisu na vidiku.

Samo tijekom svibnja, Grci su sa svojih bankovnih računa podigli više od 3,5 milijarde eura. U lipnju se taj trend nastavio. „Na kraju, ograničenja se ograničenja iznosa kapitala više nisu mogla izbjeći“, rekao je Mihael Glezakos, profesor financijske politike na Sveučilištu u Pireju, u intervjuu za televiziju Skaj. Europska središnja banka je u nedjelju odlučila ne povećati obim kredita za hitnu pomoć grčkim bankama – 90 milijardi koje su joj tako dodijeljene su već potrošene. Ali ona nije odustala od dodjele takvih kredita, a to je za profesora Glezakosa dobar znak: „Šef ESB-a Mario Draghi je najavu referenduma o reformskoj politici u Grčkoj mogao shvatiti i kao kraj tekućeg programa spašavanja – tako bi imao puno pravo zatvoriti slavine grčkim bankarima. Ali nije to učinio.“

Širenje panike uoči referenduma

Grafit u Ateni

Europska unija ili nešto drugo?

Poslije najava zatvaranja banaka, u prvi mah nije bilo paničnih reakcija. No, u nedjelju su građani nahrupili na bankomate u nadi da će moći doći do većih iznosa novca prije uvođenja kontrole kapitala. U noći s nedjelje na ponedjeljak i na benzinskim pumpama su se stvorili dugi redovi. Kako bi bili spriječeni incidenti i krađe, grčka policija je pojačala patrole; mnogi policajci su vraćeni na dužnost s godišnjeg odmora.

Političari vladajuće stranke Siriza su optužili glavne dužnosnike EU-a i medije u zemlji i inozemstvu da vode kampanju čiji je cilj izazivanje straha među građanima Grčke. „Tko je sve te ljude namamio na benzinske pumpe?“ pitao je tako zastupnik Sirize Jorgos Veremenos u jednoj televizijskoj emisiji, i sam odgovorio: „Riječ je o specijalnoj operaciji čiji je cilj da se grčki narod baci na koljena.“ Zavjera protiv ljevičarsko-desničarske vlade u Ateni?

Konzervativni oporbeni političar i bivši ministar privrede Kostis Hacidakis situaciju vidi drugačije: „Vlada nam najavljuje rezove od osam milijardi eura, dok je za vrijeme predizborne kampanje najavljivala dobročinstva – koja isto tako vrijede milijarde“, rekao je on za televiziju Skaj.

Povratak drahmi nije popularno rešenje

U Grčkoj se sve češće može čuti i pitanje: hoće li se 5. srpnja glasati o najnovijim reformskim prijedlozima međunarodnih vjerovnika ili o izlasku te zemlje iz eurozone? U nedjelju su simpatizeri Sirize prosvjedovali pred parlamentom kao i predstavništvom EU-a u Grčkoj. Očekuju se i novi prosvjedi „protiv ultimatuma kreditora“ ali – i protuprosvjedi simpatizera Europske unije.

O povratku drahmi niko ne želi govoriti. „Osim gospodina Schäublea (ministra financija Njemačke op.ur.), ne vidim nikoga tko je za naš izlazak iz eurozone“, rekao je Nikos Filis, glasnogovornik vladajuće stranke u jednom televizijskom intervjuu. Novinar Janis Pretenderis je vrlo kritičan: „Niko ozbiljno ne očekuje da se u nedjelju glasa o pitanju hoće li porez na promet iznositi 13 posto ili više“, rekao je on za televiziju Mega, i dodao: „U principu, na ovom referendumu se odlučuje o tome s kojom valutom će banke biti ponovno otvorene.“

Za referendum i za štednju?

Navala na banke

Navala na banke

Tanasis Antoniu je odavno odlučio: „U svakom slučaju ću glasati protiv mjera štednje koje predlažu vjerovnici i smatram da je taj stav više naklonjen Europi od bilo kojeg drugog“, rekao je ovaj otac dvoje djece. „U suprotnom, za godinu dana ću biti još siromašniji nego danas, a to bi bilo sve samo ne europska perspektiva“, dodao je, i zapitao se: ako se u Kaliforniji glasa o legalizaciji kanabisa, zašto onda jedan europski narod ne bi mogao da održati referendum o vlastitoj budućnosti?

Taksist Ahileas Kirkiotakis je također za referendum, jer smatra da je konačno vrijeme da grčki narod preuzme odgovornost i donese jasnu odluku – za euro ili za povratak drahmi. Kirkiotakis ima 33 godine i svakog dana nanovo pokušava sastaviti kraj s krajem. Borbenost ga ne napušta: „Preda mnom je još mnogo godina rada. Ne smijem sebi dozvoliti kapitulaciju iako sam u dugovima. Uostalom, tko danas nema dugove?“

Prema anketi atenskog magazina „To vima“, 47 posto građana Grčke je za najnovije prijedloge međunarodnih kreditora – odnosno, za mjere štednje koje oni traže. Samo 33 posto ispitanih je protiv. Oko pregovaračke taktike premijera Ciprasa mišljenja su također podijeljena: 48 posto ispitanih smatra je dobrom, 50 posto – lošom. Za prekid odnosa s kreditorima je bilo samo 26 posto ispitanih.

Preporuka uredništva