1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Titan poput Zemlje? - veliki uspjeh europske svemirske misije na Saturnovom mjesecu

Titanovom sondom Huygens Europska svemirska organizacija ESA je postigla spektakularan znanstveni uspjeh. Ne čudi da je bilanca projekta povučena na konferenciji za novinare protekli petak u Parizu ispala pozitivna.

Površina Titana

Površina Titana

Oduševljenje prvim rezultatima misije moglo se pročitati i na licu voditelja planetarnog odjela ESA-e, Gerharda Schwehma:

”Jedan od najvažnijih spoznaja do kojih smo došli je činjenica da postoji ciklus, sličan vremenskom ciklusu na Zemlji. Razlika je samo da kod nas s kišom pada voda, a na Titanu kiši metan.”

ESA-in istraživač Toby Owen s puno ponosa dodaje da je Huygens precizno potvrdio pretpostavke znanstvenika vezane uz Saturnov mjesec Titan, koji je od nas udaljen 1,5 milijardu kilometara. ”Na površini se nalazi tekući metan, to je prirodni tekući plin”, objašnjava Schwehm i dodaje:

”Vidi se da je tamo tekla i voda, vide se takoreći kanali koji su se nekad spajali u rijeku. Mali potočići su tvorili rijeke, a onda i nešto veće vodene površine i vlažna područja, budući da sad ne vidimo tekućinu. Još nismo sa sigurnošću dokazali da se tamo doista negdje nalazi tekućina, no znamo da su područja vlažna, i to područja direktno ispod površine. To nam kaže da je tamo nešto nekada moralo protjecati, i to ne prije nekoliko milijuna godina, već takoreći jučer.”

To se najvjerojatnije dogodilo kratko prije nego što je sletio Huygens. No, zbog čega je taj metan tako važan?

Dokazano je da je Titanova atmosfera za ljude prototip kako je izgledala Zemljina atmosfera prije četiri milijarde godina. Dakle, prije nego što je nastao život. Da bi život nastao potreban je ugljik. Metan je molekula koja sadrži ugljik i zato nam je tako važan. Plinovi kripton i argon ne postoje na Saturnovom mjesecu. Kripton, dodaje Toby Owen...:

”...ionako nije nužan za život na Titanu. Kripton je samo opasan za Supermana.”

Na veliko iznenađenje znanstvenika ESA-e, na Titanu su zabilježene i aktivnosti slične vulkanu. Samo što tamošnji vulkani ne izbacuju lavu već mješavinu željeza i amonijaka. Iznenađenje je i činjenica da Titan, odnosno okolina u kojoj je sletio Huygens izgleda ravničarski: najviše brdo je visoko maksimalno 200 metara.

Uspjeh europskog svemirskog projekta na Titanu, nakon sličnih misija na Marsu i Veneri znanstvenike ispunjava ponosom i oduševljenjem. Ne samo da su otkrili nešto novo, već su tamo bili prije konkurencije. Toby Owen tu prvenstveno misli na Amerikance, kojima se na konferenciji za novinare u Parizu ipak srdačno zahvalilo za dobru suradnju. Dok svijet sa zanimanjem promatra fotografije sonde Huygens snimljene na Saturnovom mjesecu Titanu, znanstvenici ESA-e već planiraju iduće korake. Gerhard Schwehm:

”Sletjeli smo na jednom mjestu gdje se ne možemo dobro kretati. Zato ćemo vratiti sondu. Moramo odlučiti želimo li prikupiti različite uzorke s različitih mjesta na Titanu ili možda nešto poput balona ili cepelina koji bi se kretao tamošnjom atmosferom. Ili ipak jedno vozilo na površini koje bi se moglo tamo-amo kretati u radijusu od stotinu metara, možda čak i nekoliko kilometara.”

Do tada se pak može nagađati, naprimjer kada će biti moguć život na Titanu. ESA-in istraživač kaže kako ne želi plašiti ljude, no sunce će za četiri milijarde godina biti puno toplije nego danas. Život na Zemlji će tada biti nemoguć, a temperatura na Titanu bi do tada mogla narasti tako da bi taj Saturnov mjesec eventualno mogao biti dobro mjesto za život ljudi. Ali, do tada ipak trebaju proći još duge četiri milijarde godina.