1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Tisuću i jedna noć u Louvru

U subotu (22.9.) je u pariškom muzeju Louvre otvoreno novo odjeljenje: "Umjetnosti Islama". Oko 3.000 izložaka predstavlja razdoblje od 1200 godina, na području od Europe do Indije. To su remek djela islamske umjetnosti

Stotinjak koraka od Louvrea, istog dana je trg Concorde bio zakrčen policijskim automobilima i policajcima, ovdje raspoređeni kako bi spriječili eventualne nove (neodobrene) prosvjede protiv filma "Nevinost muslimana" i karikatura božjeg poslanika Muhameda objavljenih u francuskom satiričnom tjedniku "Charlie Hebdo".

Otvaranje izložbe, predviđeno početkom godine, slučajno se podudarilo s demonstracijama u cijelom islamskom svijetu, izazvanim internetskim prenošenjem filma o poslaniku Muhamedu i islamskoj religiji. Otvaranje izložbe je tako nehotice, uz epitet izuzetnog kulturnog događaja, steklo i značajnu političku dimenziju.

Islam sa velikim "I"

"Namjera nam je predstaviti Islam sa velikim slovom "I". U francuskom jeziku ta riječ označava civilizaciju koja je cvjetala na ogromnom području od Španjolske i Maroka do Indije i u čijem okrilju su živjeli mnogi narodi, a ne samo muslimani. Islam pisan malim slovom "i" predstavlja religioznu sferu i ograničio bi opseg ove izložbe. Njome želimo vratiti veličinu i dostojanstvo jednoj velikoj civilizaciji, koju ugrožavaju ekstremisti i fundamentalisti svih vrsta", rekla je Sophie Makariou, voditeljica odjela "Umjetnosti Islama".

Predsjednik Francois Hollande, drugi s desna, na otvorenju

Predsjednik Francois Hollande, drugi s desna, na otvorenju

Aktualni događaji, koje su isprovocirali jedan neukusan film, proizveden u nekoj islamofobičnoj američkoj kuhinji i lakomisleno dolijevanje ulja na vatru pariškog satiričnog tjednika na izvjestan način su zatamnili činjenicu da se o islamu oduvijek govorilo i pisalo, ne samo kao o religiji, nego kao o velikoj civilizaciji. Ova izložba je priča o toj civilizaciji, koja razbija mnoge zablude i predrasude. Posjetitelj od ulaska na izložbu stječe svijetlu, očaravajuću sliku o islamu. Čim baci pogled na bogatstvo i ljepotu izloženih predmeta od keramike, metala, stakla i slonovače, tepihe i mozaike, jasno mu je zašto je odjeljenje islamskih umjetnosti nadkriveno ogromnim valovitim krovom: to je bajkoviti leteći tepih kojim se možemo provesti u svijet „Tisuću i jedne noći“. Otvaranje novog odjela najpoznatijeg muzeja na svijetu je poziv na otkrivanje islamske kulture i umjetnosti, nedovoljno priznatih, često podcijenjenih na Zapadu, i u isto vrijeme na uspostavljanje novog civilizacijskog mosta između dva svijeta.

Prednost umjetnosti, a ne religiji ili naciji

Louvre nema posebno odjeljenje ni za kinesku, ni za japansku umjetnost. Razlozi da otvori, uz sedam odjela, i osmi - za umjetnosti islama valja tražiti u činjenici da islamski svijet pokriva isti geografski prostor koji je zauzimalo carstvo Aleksandra Makedonskog. To je najvećim i najznačajnijim dijelom mediteranska civilizacija koja spaja tri kontinenta. Do sada je islamska umjetnost svođena na arapsku ili na umjetnost stvorenu u okviru muslimanske religije. Postavljači ovog odjela pristupili su na sasvim drugi način: potisnuli su i nacionalno i religijsko, a prednost dali povijesnom i zemljopisnom aspektu, s naglaskom na kulturna i civilizacijska stanovišta.

Kaligrafski zapis na listu kestena

Kaligrafski zapis na listu kestena

Izložba ukazuje na to kako nema nikakvih razloga za religijski antagonizam, ako se zauzme civilizacijsko i estetsko stanovište. Naprotiv, s takvih stanovišta više je dodirnih točaka nego razloga za antagonizam između Istoka i Zapada, kršćanstva i islama. Vrhunsko stvaralaštvo islamske civilizacije nastalo je oko Mediterana; ono se i zemljopisno i povijesno dodirivalo s europskom umjetnošću i utjecalo na nju, posebno kad je po srijedi primijenjena umjetnost. Majstori iz Sirije, Irana, Arapskog poluotoka, Egipta i zemalja Magreba darovali su stoljećima europskoj kulturi tisuće remek djela. Bili se nenadmašni u obrađivanju najrazličitijih materijala: od keramike i porculana, do dragocjenih metala i stakla, izradi mozaika i tepiha. Louvre raspolaže s 18.000 takvih umjetnina, od kojih je u novom odjelu izloženo 3.000. Među njima, na izložbi reprezentativno mjesto ima krstionica Saint-Denis. Izrađena je u XIV stoljeću od bakra u koji je ugravirano stotinjak crteža, ukrašenih zlatnim i srebrenim inkrustacijama. Nad tim remek djelom majstora Muhameda Ibn al-Zaina iz Sirije ili Egipta svetom vodicom je blagoslovljen i francuski kralj Louis XIII.

Francois Hollande s voditeljicom novootvorenog odijela, Sophie Makariou

Francois Hollande s voditeljicom novootvorenog odijela, Sophie Makariou

Borba protiv stereotipova

Bez izuzetka svi izlošci uklanjaju religijske predrasude i stereotipove o islamskoj umjetnosti. Primjera radi, nasmijana ženska lica na predmetima od porculana negiraju stereotip prema kojem je u islamskoj umjetnosti bilo zabranjeno predstavljati ljudske likove. Prelijepi pehari, koji datiraju iz XV stoljeća, otkrivaju primjerice kako vino ni u Islamu nije bilo toliko mrsko.

Projekt novog odjela Louvrea nastao je tijekom mandata trojce francuska predsjednika. Inicirao ga je 2003. svojim potpisom Jacques Chirac, podsticao Nicolas Sarkozy, a otvorio François Hollande. Aktualni događaji u svijetu naveli su su francuskog predsjednika da prilikom svečanog otvorenja osudi "mračnjaštvo koje razara vrijednosti islama, unoseći u njega nasilje i mržnju". Realizacija projekta stajala je 100 milijuna eura. Trideset posto od ove svote uložila je francuska država, 27 milijuna francuski donatori, a 43 milijuna preostalih troškova pokriveni su donacijama iz Saudijske Arabije, Maroka, Kuvajta, Omana i Azerbejdžana. Ne govori li i to da osvjetljavanje povijesti civilizacija zahtijeva zajednički napor i solidarnost, a ne uske nacionalne i religijske interese?

Preporuka uredništva