1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tisak: Opasne igre u Bosni i Hercegovini

Njemački tisak se u bavi formiranjem vlade u Hrvatskoj ali mnogo opširnije tematizira nestabilnu situaciju u Bosni i Hercegovini.

"Prije nekoliko tjedana ponovo je bilo govora o ratu u Bosni i Hercegovini. Situacija se u međuvremenu primirila ali baca svjetlo na i dalje napetu situaciju na južnim granicama Evrope. BiH, koja je u posljednjih 100 godina tri puta bila glavno poprište ubijanja u regiji, još uvijek je seizmograf za razvoj situacije na tom području. Uvijek se prvo na primjeru Bosne i Hercegovine vidi kada je na Balkanu kriza. A krize u ovoj regiji su uvijek bile povezane s konfliktima velikih sila. Na prijelomnoj točki - u Sarajevu se i danas najbolje pokazuju interesi međunarodnih čimbenika. Ovdje se ne ogledaju samo suprotnosti susjednih zemalja, Srbije i Hrvatske nego i EU-a, Rusije, SAD - ali i islamskih sila: Turske, a u novije vrijeme i zemalja iz zaljeva poput Saudijske Arabije", piše dobar poznavatelj prilika na Balkanu Erich Ratfelder u berlinskom dnevniku Tageszeitungu (taz).

Russland Treffen Milorad Dodik und Wladimir Putin (Getty Images/AFP/Sputnik/A. Nikolsky)

Dodik i Putin

"Miješanjem sa strane su podgrijani sukobi između tri tabora u BiH. Sada je to čak i mnogo lakše nego ranije s obzirom na pokušaj uništenja multinacionalnog i multireligioznog društva u ratu 90-ih godina prošlog stoljeća, nakon čega je uslijedila administrativna podjela zemlje na srpski dio republike i bošnjačko-hrvatsku federaciju. Srpski nacionalizam seže daleko u prošlost. OD XIX stoljeća se želi stvaranje velike Srbije. Slično važi i za Hrvate. Nacionalisti iz oba tabora i danas osporavaju pravo na postojanje Bosni i Hercegovini i žele zavladati zemljom ili ju podijeliti između sebe. Samo Bošnjaci, muslimani", kako nadalje piše Rathfelder, "i jedan dio ljevičarskih nenacionalističkih struja i danas se čvrsto drže ideje o multinacionalnoj državi. Međutim, međunarodne sile su Dejtonskim sporazumom jamčile postojanje Bosne i Hercegovine, a sporazum se danas dovodi u pitanje. EU je u Solunu 2003. obećao svim zemljama Balkana da bi u dugoročnom razdoblju mogle pristupiti Uniji, ukoliko se budu razvijale demokratski kao pravne države. To je ulilo veliku nadu stanovništvu. Pravne države i demokracije bi stabilizirale regiju i time otvorile put pozitivnom gospodarskom razvoju. Međutim, s krizom u EU i nedostatkom europske vizije moglo bi sve da se nagne na drugu stranu", piše autor taz-a.

Podrška muslimanskom stanovništvu

Rathfelder zaključuje kako je ovakav razvoj događaja doveo do političkog vakuuma u regiji i pojavu novih političkih igrača koji na Balkanu pokušavaju ostvariti svoje interese. „Otkako je Vladimir Putin promijenio smjernice u svojoj europskoj politici, na Balkanu pokušava pronaći saveznike kako bi spriječio politiku Zapada koja se odnosi na europske integracije. Rusima je najvažnije pravoslavno stanovništvo. Tradicionalno velike simpatije prema Rusiji gaje narodi u Srbiji, Bugarskoj, Makedoniji, Crnoj Gori ali i u Grčkoj. Rusija gospodarski nastoji stvoriti ovisnost od njenog plina”

No, posljednjih godina je, kako primjećuje taz, i Turska postala aktivna. "Predsjednik Redžep Tajip Erdogan je obećao podršku muslimanskom stanovništvu u BiH, Sandžaku, Kosovu, Makedoniji i Albaniji. U BiH je čak obećao i vojnu podršku! Njegova vizija obnove Osmanskog carstva je vjerski prožeta politička ofenziva, kojoj pak nedostaje ekonomska snaga. No, kada je riječ o utjecaju na muslimansko stanovništvo, Turci su dobili konkurenciju koja dolazi iz zaljevskih zemalja i Saudijske Arabije. Emirati investiraju milijarde u ogromne turističke projekte u Sarajevskom kantonu, a mnogi Arapi, kao privatna osobe, kupuju obradivu zemlju čak i u Hrvatskoj i Srbiji. Značajno je i to što Arapi pokušavaju nametnuti da svoje fundamentalističko tumačenje islama, prije svega u Bosni i Hercegovini, koja tradicionalno gaji tolerantan i otvoren islam, koji je politički za zajednički život svih vjerskih i nacionalnih grupa. Tako su i Turci i Arapi, uz pomoć novca, ostvarili utjecaj na SDA koja se do sada zalagala za multietničku BiH. Turska i Emirati sa svojom religiozno obojenom politikom zahtijevaju odvajanje Bošnjaka od drugih naroda, dakle podjelu BiH na tri etnonacionalističke i vjerske razine. Oni tako podgrijavaju situaciju u regiji i daju legitimitet ruskoj politici. A Zapad? Europa mora prepoznati opasnost, koja se ponovo stvara na Balkanu", zaključuje Erich Ratfelder za dnevnik Tageszeitung.

Novi Sabor i nova vlada

türkischer Präsident besucht Sarajevo (Klix.ba/F. Krvavac)

Erdogan u Sarajevu

A Frankfurter Allgemeine Zeitung u ponedjeljak piše o novoj hrvatskoj koaliciji: "Konzervativni HDZ, pod vodstvom Andreja Plenkovića, i građanski orijentirani Most dogovorili su se u Hrvatskoj o formiranju vladajuće koalicije. S obzirom da su se za sudjelovanje u vladi izjasnili i mandatari HSS-a, Liste zagrebačkog gradonačelnika MIlana Bandića kao i zastupnici nacionalnih manjina, Plenković može ovog ponedjeljka predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, podnijeti zahtjev za formiranjem vlade s potpisima 90 od 151 poslanika. Očekuje se da će ga predsjednica ovlastiti za formiranje kabineta. A Plenković želi već u petak na konstitutivnoj sjednici novog saziva Sabora predstaviti i svoj novi kabinet."