1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tikrit kao sudbonosno pitanje budućnosti Iraka

Iračka vojska se nalazi pred vratima grada Tikrita kojeg drže pripadnici „Islamske države“. No ako i vojni pohod uspije, budućnost Iraka ovisi o nečem drugom, smatra Kersten Knipp.

Rat protiv „Islamske države“ (IS) se vodi u Tikritu. No on može biti dobiven jedino u Bagdadu. Jer upravo se ondje odlučuje o političkoj sudbini zemlje i jedino ondje može biti odgovoreno na pitanje što će Irak biti u budućnosti: područje na kojem žive tri skupine čija su jedina zajednička osnova vanjske granice. Ili ipak država u kojoj ove tri skupine, suniti, šijiti i Kurdi odluče živjeti zajedno i stajati iza zajedničkih institucija ove države. U Bagdadu će se odlučiti hoće li Irak ostati zemlja podijeljena po etničkim i vjerskim granicama koja kroči u neizvjesnu budućnost.

Vrijeme nakon borbi

Kersten Knipp

Kersten Knipp

Signali koji će biti odaslani iz Bagdada će u velikoj mjeri utjecati na borbeni moral postrojbi koje bi Tikrit trebale osloboditi od snaga IS-a. Pred vratima ovog grada se okuplja šarena trupa sačinjena od pripadnika regularne iračke vojske te šijitskih i sunitskih dragovoljaca koje trenutno povezuje isključivo netrpeljivost naspram IS-a. Borba protiv “Islamske države” će trajati zasigurno još mjesecima. No već se sad postavlja pitanje što nakon toga. Kako će izgledati zajednički suživot sunita, šijita i Kurda jednom kada jednom IS, u što svi polažu nadu, bude pobijeđen?

IS je svojom politikom terora i sijanja straha, protiv sebe uspio navući i bijes sunitskih dijelova stanovništva koji su dotada podržavali ove borce za “islamsku državu”. Nitko naime ne gleda mirno kada im se susjede žive spaljuje ili javno vješa.

Plodovi rata

No zajednički se boriti protiv onih koji siju strah i trepet je jedno. A nešto sasvim drugo je nakon te borbe se udružiti s neprijateljem svojih neprijatelja. Jer šijite i sunite trenutno ne veže mnogo. Naprotiv, iz borbe protiv IS-a obje strane namjeravaju izvući korist. Šijiti se nadaju da bi nakon pada Sadama Huseina dobivenu vlast mogli dodatno učvrstiti dok suniti vjeruju kako bi im područja osvojena od IS-a mogla poslužiti kao dobar adut u budućim pregovorima oko državnog ustroja.

Nuri al Maliki

Nuri al Maliki

Koliko je ovaj savez krhak pokazalo se proteklih mjeseci kada se šijiti i suniti nisu samo borili protiv IS-a nego i jedni protiv drugih. Šijitima je još uvijek u svježem sjećanju strahovlada sunita Sadama Huseina koji je vrlo dobro znao iskoristiti napetosti između dviju glavnih vjerskih skupina u zemlji. Pritom su u pravilu šijiti izvlačili deblji kraj. Milijuni žrtava se ne zaboravljaju tako lako. Suniti s druge strane imaju neugodna iskustva sa Sadamovim nasljednikom Nurijem al Malikijem koji je nastavio politiku svog prethodnika samo što su sad suniti bili ti koji su se najčešće nalazili na udaru režima. Sunitima strah ulijeva i šijitski Iran koji svoj vojni angažman u borbi protiv IS-a naravno ne provodi isključivo iz humanitarnih razloga nego kako bi svoj utjecaj proširio i na susjedni Irak.

Diktator i revanšist

Irak je imao tu nesreću da je prvo na njegovom čelu stajao jedan diktator iza kojeg je uslijedio jedan revanšist. Ako jednom IS i bude poražen, slijedi puno veća borba: osloboditi se balasta vladavine dvojice predsjednika koji su uništili zemlju. Ako to ne uspije, nadolazeće generacije će svoju šansu vidjeti u organizacijama poput IS-a ili njezinim nasljednicama. IS i njezin svjetonazor je moguće pobijediti samo u parlamentu u Bagdadu.

Preporuka uredništva