1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tiho odcjepljenje istočne Ukrajine

U skladu sa Sporazumom iz Minska, separatističke oblasti trebaju ostati dio Ukrajine. No uvođenjem ruske valute, školskih udžbenika i uskoro možda i putovnica, konačno odcjepljenje sve je bliže.

Često je u pitanju samo jedno slovo. Na jednoj ploči s natpisom mjesta na ulazu u Donjeck proruski separatisti su otklonili "meki glas" (dio pisma ruskog jezika; znak koji se ne izgovara, već se koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog - op. red.) iz imena grada. Tako je od jedne ukrajinske nastala ruska riječ. Separatisti se tu rado fotografiraju. Već u područjima koje kontroliraju u istočnoj Ukrajini ukrajinske znakove zamjenjuju ruskim.

"Ovo je jedna druga zemlja", kaže u intervjuu Igor Martynow, kojeg su separatisti imenovali za gradonačelnika Donjecka. Iz javnog života su također uklonjene ukrajinske zastave i grbovi.

Manje Ukrajine, više Rusije

Na pregovorima u Minsku u veljači postignut je dogovor oko toga da istočnoukrajinska područja Donjeck i Luganjsk, sa svojih oko tri milijuna stanovnika, dobiju više prava i ostanu dio Ukrajine. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande su to potvrdili na sastanku održanom početkom oktobra u Parizu na kojem su bili prisutni i ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski Petro Porošenko.

Ipak dogodilo se suprotno. Dok oružje miruje od početka rujna, odcjepljenje Donbasa od Ukrajine, koje je počelo u veljači 2014. godine, se ubrzano odvija u tišini. Daleko od očiju svjetske javnosti stvara se novo stanje na terenu. To se dešava i bez da Moskva formalno preuzima kontrolu ili da istočnu Ukrajinu anektira kao što je to učinila s Krimom.

Rublja kao glavno platežno sredstvo

Još prije nekoliko mjeseci su separatisti kao platežno sredstvo uz ukrajinsku krivnju uveli rusku rublju. 01. rujna je rublja postala glavno platežno sredstvo u Luganjsku. I u Donjecku rublja sve više potiskuje krivnju. Separatisti to obrazlažu time da Ukrajina više ne šalje novac. Doduše u Minsku je dogovorena ponovna isplata mirovina i plaća od strane Ukrajine, ali provedba toga nije na vidiku.

Promjene postoje i u obrazovnom sustavu. Prema izvještajima medija je "humanitarnim konvojem", kako je označen u Moskvi, dopremljeno više od 500 tona školskih knjiga u separatističke oblasti. Učenici u Donjecku i Luganjsku sada uče iz ruskih knjiga, koje se od ukrajinskih razlikuju, posebice kad je u pitanju povijest. Također se postepeno preuzimaju i ruski školski planovi.

Kontrola nad separatističkim postrojbama

Osim toga postrojbe separatista su očito sve više pod ruskom kontrolom. Od početka sukoba Ukrajina i Zapad optužuju Rusiju da podržava separatiste oružjem i borcima. Moskva to opovrgava.

Rusija je međutim u skladu s dogovorom iz Minska potpuno službeno u provincije koje se žele odcijepiti poslala vojne savjetnike. Oni bi trebali nadgledati provedbu primirja. Za te potrebe ukrajinska i ruska vojska su zajednički uspostavile kontrolni stožer. "Rusi su svoje promatrače postavili u svaki bataljun i u svaku veliku jedinicu", izjavio je polovinom listopada Aleksander Hodakovski, šef sigurnosnih službi u samoproglašenoj "Narodnoj republici Donjeck". Na taj način Rusija kontrolira postrojbe, kaže on.

Ruske putovnice za istočnu Ukrajinu u Rostovu?

Ono što brojni separatisti žele su na kraju i ruske putovnice. Denis Pušlin, vođa separatista iz Donjecka, ne isključuje mogućnost da će stanovnici "Narodne republike" ubuduće moći podnijeti zahtjev za posjedovanje ruskog državljanstva. Ruski vladin list Rosijskaja Gazeta u tom smislu je pisao, pozivajući se na "dobro informirane izvore", da Moskva još nije dala odgovarajuće upute, ali da bi se to moglo promijeniti u budućnosti.

Jedan online portal, koji je blizak separatistima, u utorak je izvijestio će do kraja godina u južnoruskom gradu Rostovu na Donu biti uspostavljena služba gdje će stanovnicima istočnoukrajinskih provincija Donjeck i Luganjsk "po pojednostavljenom postupku" biti izdavani ruske putovnice. Rusija je, kako piše portal, izabrana za lokaciju, kako bi se izazvalo manje pozornosti, naveo je anonimni "visokorangirani izvor".

Putin ne želi zamrznuti ovaj sukob

To ne bi bilo novo. Slično je Moskva postupala u drugim „zamrznutim konfliktima“ u bivšim sovjetskim republikama, poput Gruzije, gdje su također podijeljeni ruske putovnice. Separatističke provincije Abhazija i Južna Osetija Rusija je poslije priznala kao neovisne države.

Zapadni promatrači poput Winfrieda Schneider-Detersa zaključuju da tiho približavanje istočnoukrajinskih separatističkih oblasti Rusiji proturječi službenoj politici Kremlja i Sporazumu iz Minska. Ovaj publicist i poznavatelj Ukrajine vjeruje da Moskva ne želi zamrznuti sukob. "Putin želi da ova tvorevina ostane unutar ukrajinske države - s namjerom da bude stalni faktor smetnje", kaže ovaj stručnjak Ukoliko to ne uspije onda bi Rusija mogla ubaciti u igru svoj "Plan B" za Donbas: konačno odcjepljenje od Ukrajine.

Preporuka uredništva