1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Tiha pretvorba dobrotvora u špekulanta

Nitko ne osporava brojne zasluge Svjetske zdravstvene organizacije WHO u borbi protiv bolesti. Ali i ova organizacija je potiho pala pod utjecaj farmaceutskih kompanija koje uz pomoć WHO-a zarađuju golem novac.

Na ovogodišnjoj konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije koja se održava u Ženevi sve su glasnije i riječi kritike na račun WHO-a da se pretvorila u interesnu zajednicu farmaceutskih kompanija i onih zemalja gdje su smještene takve kompanije. Njihovi budžeti često premašuju proračune čitavih zemalja. Na čelu prosvjeda je "Peoples Health Movement", mreža čitavog niza nevladinih zdravstvenih organizacija iz 70 zemalja koji žele da se ova organizacija Ujedinjenih naroda vrati zadaći zbog koje je i osnovana, a ne da bude prostor gdje će farmaceutske kompanije prodavati svoje - skupe - lijekove i "lijekove".

Tko plaća taj i odlučuje

Sve se svodi na novac. Kada je 1948. osnovana, Svjetska zdravstvena organizacija se financirala isključivo od doprinosa zemalja članica. U međuvremenu su 194 zemlje svijeta članice WHO-a, ali već u proračunu ove organizacije za 2011/12. koji iznosi 4,9 milijarde američkih dolara je gotovo 30% sredstava došlo od raznih zaklada i posebnim uplatama država - u kojima je u pravilu sjedište neke od velikih farmaceutskih kompanija.

Cijepljenje mališana u Africi

I sa humanitarnom djelatnošću se mogu zaraditi milijarde - ako se koristi samo skupo cjepivo!

Thomas Gebauer iz nevladine udruge "medico international" koja sudjeluje u mreži "Peoples Health Movement" upozorava kako se i "poklonjenom konju" itekako treba "gledati u zube". Jer taj "poklonjeni" novac su u pravilu "namjenska sredstva kojima ti donatori izravno utječu na rad Svjetske zdravstvene organizacije", objašnjava Gebauer. Najbolji primjer je donacija zaklade osnivača koncerna Microsoft, Billa Gatesa.

Poklonjeno manje nego što je zarađeno

Bill i Melinda Gates

Sa Microsoftom je stekao milijarde - sada zarađuje i sa WHO-om

S jedne strane, ta donacija je doista velikodušna: 220 milijuna dolara. Samo Sjedinjene Američke Države uplatile više u proračun Svjetske zdravstvene organizacije nego Gatesova zaklada. No Gebauer ukazuje kako je osnivač Microsofta tu tek vratio dio novca - koji je i zaradio uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije: "Najveći dio svih 25 milijardi dolara koje je Gates uložio u zdravstvene programe u proteklih deset godina, zapravo potječu od dobiti u udjelima kemijskih, farmaceutskih i prehrambenih kompanija koje su poznate po tome da potkopavaju napore u širenju svjetskog zdravlja."

Povrh toga, upravo je Gatesova zaklada gorljivi zagovornik zaštite "intelektualnog vlasništva" - čime je konačno i Gatesova tvrtka Microsoft s programima za računala zaradila milijarde. No kod lijekova to znači da se i ova zaklada protivi upotrebi generika, povoljnijih kopija skupih lijekova i cjepiva svjetski poznatih farmaceutskih koncerna. "Kad Gates i WHO promiču programe cijepljenja samo takvim, skupim preparatima, onda najviše koristi imaju upravo te kompanije i njihovi dioničari - dakle zaklada Gatesa".

Milijarde od "pandemije"

Utjecaj farmaceutskih koncerna na djelatnost WHO-a je već i više nego očita. Tu je i primjer takozvane "svinjske gripe" 2009. godine. Radna skupina Vijeća Europe je utvrdila kako je tu riječ o "najobičnijoj gripi", ali već i prije nego što su se pojavili prvi slučajevi oboljenja virusa H1N1, WHO je ublažio odrednice kada se neka zaraza proglašava pandemijom. Tako je Svjetska zdravstvena organizacija u lipnju te godine proglasila opću uzbunu zbog širenja svinjske gripe - i to na savjet tijela u kojem su većinom bili "stručnjaci" farmaceutskih kompanija koje proizvode sredstva protiv gripe poput tamiflua i sličnih. Zemljama-članicama Svjetske zdravstvene organizacije se savjetuje da stvore zalihu tih skupih lijekova - koje u pravilu i danas sakupljaju prašinu po skladištima.

Aerodrom u Hong Kongu za vrijeme svinjske gripe

Od svinjske gripe se stvorila globalna pošast - zato jer su tako odlučili 'stručnjaci' koji od toga imaju i koristi.

Alison Katz je punih osamnaest godina radila u sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, ali je sada i ona u redovima kritičara ove organizacije. Njen prigovor je još teži: WHO se u međuvremenu potpuno prestao baviti onim zbog čega je i osnovan, borbom protiv bolesti od kojih i danas u nerazvijenim zemljama umire na tisuće ljudi: "Uzmite na primjer globalne fondove koji su osnovani za borbu protiv tri najsmrtonosnije bolesti Trećeg svijeta: AIDS-a, tuberkuloze i malarije. U tim fondovima WHO čak uopće niti ne sudjeluje."

Ako se pak Svjetska zdravstvena organizacija i odluči na djelovanje protiv tih bolesti, Alison Katz ukazuje kako to onda čini farmaceutskim preparatima i medicinskim uređajima - umjesto poticanjem mjera za sprječavanje oboljenja. Razlog je vrlo jednostavan: "preventivne metode ne donose nikakvu dobit farmaceutskim tvrtkama", objašnjava bivša djelatnica WHO.

Problem su i - greške liječnika!

No iako je i sve više, osobito manje imućnih zemalja članica, nezadovoljno radom Svjetske zdravstvene organizacije, malo je vjerojatno da će već na ovoj konferenciji doći do većih promjena u radu WHO-a. Zapravo se ove srijede (23.5) odlučuje i o novom čelniku Svjetske zdravstvene organizacije, ali je prilično izvjesno kako će izaslanici prihvatiti preporuku uprave WHO-a koja je već ovog siječnja kandidirala dosadašnju direktoricu, Margaret Chan da obavlja ovu dužnost i slijedećih pet godina.

Konferencija WHO u Ženevi

Na ovogodišnjem zasijedanju se ipak ne očekuju veće promjene

Ona je pak, na otvorenju konferencije koja će potrajati čitav ovaj tjedan, objavila kako će se ta organizacija baviti Milenijskim ciljevima kakve su dogovorene u Ujedinjenim narodima, borbom protiv bolesti koje nisu zarazne - poput raka, sve raširenijim alkoholizmom, ali je i istakla problem liječničkih grešaka. Ova Kineskinja na čelu WHO-a ističe kako svake godine umire oko milijun ljudi zbog pogrešaka i propusta liječnika i osoblja koji bi zapravo trebali liječiti, a ne ubijati ljude.

Preporuka uredništva