1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

'Testeritis' ljuti i učitelje i učenike

Njemački učitelji su nezadovoljni, sindikati prosvjeduju - dosta im je uspoređivanja i kontroliranja. Povodom 10. rođendana nacionalnog testa "VerA" sastavili su manifest u kojemu osuđuju opsjednutost testovima.

Idućeg tjedna će svi trećaši u Njemačkoj opet sjediti nad jedinstvenim testom u kojemu se provjerava njihovo znanje iz matematike i njemačkog. Za učenike je to neka vrsta još jednog kontrolnog rada, a za učitelje dilema s kojom su suočeni svake godine. Oni se, naime, vide svedeni na tehničke asistente u testiranju nametnutom "odozgora". Uvijek iznova stoga prosvjeduju protiv ovakvih testova na državnoj razini. Još prije tri godine su pedagozi u Bremenu i Berlinu pozvali na njihov bojkot. "Ovakvi testovi povećavaju pritisak za postizanje što većeg uspjeha. Oni opterećuju nastavnike i učenike, a da pritom ne pomažu u integraciji učenika s lošijim školskim rezultatima. Školama treba potpora, a ne 'testeritis'", konstatira predsjednica Sindikata obrazovanja i znanosti (GEW) Marlies Tape.

Nakon šoka od PISA-e, došla je VerA

Znakovi za multiple-choice

U testovima se sve svodi na crno-bijelo, odnosno na - semafor

VerA (skraćeno od "Vergleichsarbeit"), test koji je trenutno na udaru kritike, sastavio je Institut za kvalitet obrazovnog sustava (IQB), ustanove pri Humboldtovom sveučilištu u Berlinu pod nadležnošću Konferencije ministarstva kulture (Kultusministerkonferenz), središnje njemačke institucije za koordinaciju obrazovnog sustava. Djeca dobijaju tekstove u kojima je ispričana neka priča i preko zadataka u kojima su im ponuđena različita rješenja (multiple-choice) ispituje se razumijevanje pročitanog teksta. Učenici moraju križićem označiti točan odgovor. Pedagozi kritiziraju da je sve svedeno na crno ili bijelo - točno ili pogrešno - da nema nikakvih sivih tonova između te dvije krajnosti. Testira se samo ono što je lako mjerljivo, a pritom se ne uzimaju u obzir predispozicije testiranog učenika, njegova iskustva i socijalno okruženje.

Kome koristi VerA?

Preko 70 posto anketiranog nastavnog kadra ne vidi nikakve koristi od VerA-e za njihov rad. A niti u polovici škola rezultati tog testa ne uzimaju se kao povod za promjene i poboljšanja nastavnog programa. Do tih zaključaka je došlo ispitivanje koje je proveo strukovni sindikat (GEW).

Nakon što su 1997. godine njemački učenici ostvarili slabe rezultate na jednom međunarodnom testiranju u matematici, u Njemačkoj se sve češće provjerava njihovo znanje. Svake tri godine se provode međunarodni PISA-testovi koji su u Njemačkoj još dodatno "izbrušeni" kako bi se mogle bolje vidjeti razlike između pojedinih njemačkih saveznih pokrajina. Također međunarodni "IGLU-test provjerava sposobnosti čitanja i pisanja njemačkih osnovnoškolaca, berlinski institut IQB redovito provjerava poštuju li se standardi koji vrijede za cijelu Njemačku. A onda još i pojedine savezne zemlje vrše svoje evaluacije - raznim upitnicima, inspekcijama i ocjenama postignutog uspjeha. Osim toga, u Njemačkoj se također polaže jedinstvena državna matura s istim zadacima u čitavoj zemlji.

Nakon testa dolazi inspekcija

Kritiku testa koji se u njemačkim školama provodi već 10 godina utemeljenom smatra i profesor Hans Anand Pant, voditelj berlinskog instituta koji ga sastavlja: "VerA bi trebala dati nastavnicima povratnu informaciju o tome što njihovi učenici u dva najvažnija predmeta znaju. Na žalost se, međutim, on u mnogim saveznim zemljama koristi kao sredstvo kontrole škola. A za to nije bio predviđen." Inspekcijske institucije ne uspoređuju samo rezultate između pojedinih saveznih zemalja, nego i između pojedinih škola, pa čak i unutar njih. A na koncu se uspoređuju i pojedini učenici.

Margot B., učiteljica u jednog kelnskoj osnovnoj školi, to potvrđuje: "Mi namjerno nismo pripremali naše učenike na zadatke u testu jer bi rezultati trebali biti realistični i vjerodostojni." To je za posljedicu imalo da su oni ostvarili lošije rezultate od drugih koje su učitelji pripremali za test. "A onda je inspekcija uzela našu školu pod povećalo", priča kelnska učiteljica.

"Testeritis" i u drugim zemljama

I u drugim zemljama su kritike zbog opsjednutosti uspoređivanjem i testiranjem sve glasnije. U Engleskoj i SAD-u su ovakvi testovi već duže u uporabi i imaju još dalekosežnije posljedice. Njihovi rezultati mogu dovesti do zatvaranja čitavih škola. "Javnost nema povjerenja u ove testove", piše američka pedagoginja Linda Darling-Hammond.

Učenici s posebnim potrebama

Testovi ne potiču, nego sprječavaju inkluziju i integraciju

I švicarske učiteljske udruge su još 2012. kritizirale praksu (zlo)uporabe testova za nedopustivo i nepouzdano rangiranje škola: "Što mogu škole za to što se nalaze u lošijim četvrtima? Kako nastavnici mogu biti motivirani za inkluziju i integraciju kada bivaju javno kažnjeni lošijim rezultatima u testiranjima?" Kako učenici s problemima u školi kvare prosjek rezultata testova, škole ih se pokušavaju riješiti umjesto da ih potiču i da im pomažu, navodi se.

Stručnjak za osnovnoškolsko obrazovanje iz Siegena, pedagog Hans Brügelmann ovako sažima problem: "Testovima se ništa ne može prigovoriti ako pomažu nastavnicima da prepoznaju kvalitete i slabosti pojedinih učenika. Ali oni nikada ne mogu zamijeniti individualnu prosudbu učitelja koji poznaje svoje učenike."

Preporuka uredništva