1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Teslina godina

U povodu 150. godišnjice rođenja hrvatskog znanstvenika i izumitelja Nikole Tesle Hrvatski je sabor 2006. proglasio – Teslinom godinom. Najavljen je niz manifestacija i projekata, a središnja svečanost trebala bi se održati 10. srpnja kada će prve posjetitelje primiti Teslin tematski park i muzej čije je uređenje počelo ovih dana u njegovu rodnom Smiljanu.

Bez Tesle ni New York ne bi ovako izgledao.

Bez Tesle ni New York ne bi ovako izgledao.

Kada spomenemo Nikolu Teslu, odmah se sjetimo njegovog revolucionarnog korištenja izmjenične struje kroz okretno magnetsko polje, a u posjetu Teslinom kabinetu u zagrebačkome Tehničkom muzeju kustos Renato Filipin podsjetio nas je i na još neke važne izume poput indukcijskog motora, trofaznog sustava za prijenos električne energije i na još neke sustave bez kojih doslovno ne bismo mogli zamisliti suvremenu civilizaciju:

«Tesla je svojim patentima, koje je prijavio u Americi, postavio osnove za sve vrste telekomunikacija, i to ne samo radio signala i televizijskih signala, nego i za mobitele – dakle sve što se odnosi na odašiljanje i primanje raznoraznih elektromagnetskih sgnala.»

Uređenje muzejskog postava u Teslinoj rodnoj kući te niz infrastrukturnih radova na tematskom parku - aktivnosti su koje će se događati oko središnjeg mjesta proslave Tesline godine. Za muzejski dio tog projekta zaduženo je Ministarstvo kulture, pa čujmo od pomoćnice ministra kulture Branke Šulc planove za uređenje kuće-muzeja:

«Radi se na jednom posve novom postavu u prizemlju i potkrovlju kuće gdje se želi slijediti „svjetlosna nit Tesle“ – dakle, prikazati kulturno-povijesni okvir u kojem je Tesla rođen i odrastao, te sva njegova postignuća u znanosti.»

Dio fundusa nekadašnjeg muzejskog postava sačuvan je u muzeju Like u Gospiću jer su objekti u Smiljanu bili oštećeni za vrijeme Domovinskog rata, a dogovoreno je i da će se postav obnoviti faksimilima i kopijama dijela izložaka iz Muzeja Nikole Tesle u Beogradu.

Teslu je u hrvatsku javnost još 2001. godine vratio kustoski tim Što, kako i za koga? – WHW, a za Teslinu godinu - u suradnji sa srpskim kulturnim društvom Prosvjeta - pripremaju i svojevrsni nastavak projekta Broadcasting. Sabina Sabolović iz WHW-a naglasila je kako će novim projektom tematizirati donedavno, kako je rekla, zanemarivanje lika i djela tog velikog znanstvenika koji se ponosio srpskim podrijetlom i hrvatskom domovinom:

«Smatramo da na neki način treba podsjetiti ljude i na tu recepciju Tesle, i kako je uopće ta cijela situacija izgledala. Zbog toga ćemo se pozabaviti i dokumentacijom koja će podsjetiti i na sve događaje koji su se desili i vrlo konkretno oko same Tesline kuće i miniranja njegovog spomenika. I s druge strane nas zanima kako danas funkcionira to proglašenje Tesle, preispituje li itko kako je do toga došlo, kakvi su tu to politički razlozi.»

Istražujući recepciju, autorica nagrađivanoga animiranog projekta „Priče iz davnine“ Helena Bulaja otkrila je koliko daleko u međunarodnim razmjerima seže karizma Nikole Tesle – njegova fotografija bila je inspiracija za pjesme Lori Anderson, planetarno popularna grupa White Stripes spominje ga u skladbi Astro, a u novom filmu Christophera Noolana Teslu će glumiti David Bowie. Bulaju su ta otkrića potaknula na produkciju dokumentarno – animirano – eksperimentalnog filma o Teslinoj sudbini koja ga je iz Hrvatske odvela u New York – grad u kojem je proveo dobar dio svojega života i koji je, kako kaže Bulaja, grad koji je stvorio Teslu i kojega je Tesla stvorio. Kroz 9 interaktivnih filmskih priča vodit će nas njujorška kiparica Sabina Han i hrvatske modne dizajnerice Josipa i Marijana Bronić:

«Moja je ideja bila njih odvesti na ulice New Yorka zajedno sa Sabinom, koja je isto jedan začudan lik – ona je slavensko – azijskog podrijetla i svojom vizualnom začudnošću upućuje na vizualni aspekt Tesle, što najviše, zaključila sam, fascinira ljude iz svijeta umjetnosti. Stavila sam ih u situacije, male scenarije-priče, gdje one odlazeći na mjesta gdje je Tesla živio ili radio i koja danas, zapravo više ne postoje – ili su izgorjela ili je nešto drugo tu naraslo.»

Uz spomenute izložbene, tematske i filmske projekte, 150-ta godišnjica rođenja velikoga izumitelja obilježit će se i mnogim drugim manifestacijama – pa spomenimo na kraju još i veliku multimedijalnu izložbu koja je za rujan najavljena u sjedištu UNESCO-a u Parizu.