1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Terorizam u Europi mijenja formu

Statistike govore da je broj terorističkih napada od sedamdesetih godina u stalnom padu. Istodobno raste osjećaj nesigurnosti od terorizma. Kako su spojiva ova dva podatka?

U razdoblju između 1970. i kraja devedesetih je godišnje nerijetko bilježeno po nekoliko stotina napada. Bilo je i godina i s preko 150 ljudskih žrtava. Prošla, 2015. godina je, s europskog gledišta, bila posebice tragična: 147 žrtava terorizma. No ova visoka brojka je više iznimka nego pravilo.

Stari i novi terorizam

Pogled u prošlost: terorističke organizacije poput IRA-e u Irskoj, ETA-e u Španjolskoj, Crvenih brigada u Italiji ili RAF u Njemačkoj vlastima su u sedamdesetima i osamdesetima redovito zadavale noćne more. „Gotovo svaka europska zemlja je u ovom razdoblju imala vlastitu terorističku skupinu", kaže Rolf Tophoven, direktor Instituta za kriznu prevenciju u Essenu. On smatra da su razlike naspram današnjice ogromne. Pojedine terorističke grupe su bile „specijalizirane" za pojedine države. „Njihov teror nije prelazio granice", kaže Tophoven. Današnje grupacije poput „Islamske države" ili Al Kaide, djeluju navodno iz vjerskih razloga i napadima se služe kako bi šokirale javnost.

Rolf Tophoven Autor und Terrorismusexperte (picture-alliance/Eventpress/Rekdal)

Rolf Tophoven

Tvrdnja „teroristi ne žele mnogo mrtvih nego brojnu publiku", američkog istraživača terorizma Briana Jenkinsa iz 1975. se doduše ne može primijeniti u slučajevima poput bombaškog napada na željeznički kolodvor u Bolonji s 85 mrtvih ili obaranja američkog putničkog zrakoplova iznad škotskog Lockerbia s preko 270 poginulih. No u sedamdesetima su ciljevi terorističkih napada uglavnom bili političari ili druge osobe iz javnog života. Možda najpoznatija žrtva ovakve taktike je od RAF-a oteti i kasnije ubijeni predsjednik Udruge njemačkih industrijalaca Hanns Martin Schleyer. Ovakav pristup se temeljito promijenio. „Danas se bombardira i puca. Filozofija terora želi ‚body count‘, želi što više mrtvih i ranjenih", kaže Tophoven. I pregovori s predstavnicima vlasti oko ispunjenja političkih ciljeva, kao što je bio slučaj s otetim zrakoplovom Landshut 1975. su odavno stvar prošlosti.

Brutalni napad – više pozornosti

Prema podacima Sveučilišta u Marylandu broj terorističkih napada u Europi je od 1979. u stalnom padu. To međutim ne znači automatski da je manje žrtava. 2004. je samo u napadu na vlakove u Madridu poginula 191 osoba. Počinitelji su bili islamistički teroristi. Sljedeće godine je terorizam s istim predznakom u Londonu odnio 56 ljudskih života, preko 700 osoba je bilo ozlijeđeno.

Bologna Anschlag Bahnhof 1980 Flash-Galerie (picture alliance/dpa)

Napad na željeznički kolodvor u Bologni

Nakon deset godina pauze, terorizam se vratio u Europu. Po osjećaju mnogih, jače nego ikada. „U sedamdesetima i osamdesetima nismo imali ovakav digitalni pristup informacijama. Terorizam se sada kroz društvene mreže još dublje uvlači u svijest građana", kaže Tophoven. Tomu treba još pridodati i činjenicu da su teroristi u sedamdesetima ciljano birali svoj žrtve. Danas žrtva može biti bilo tko, što dodatno povećava psihozu. „Rečenica: na krivom mjestu u krivo vrijeme je dobila novu dimenziju", zaključuje stručnjak za terorizam. No iako je prije bilo više napada, stručnjaci se slažu da je Europa ponovno pojačano na nišanu međunarodnog terorizma.

No globalno gledajući, Europa je još uvijek u dobroj mjeri pošteđena. Broj terorističkih napada je između 2001. i 2014. drastično porastao. Prema globalnoj statistici terorizma Sveučilišta u Marylandu, na Europu otpada svega 0.3 posto napada. Ostaje otvorenim hoće li na tomu i ostati.

 

Preporuka uredništva