1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Teror i uobičajeno sumnjivi Kurdi

Turske vlasti za napad u Ankari sumnjiče PKK i neimenovanu sirijsku paravojsku. Kao reakcija na to napadnuti su položaji Kurda u Iraku. Od prošlog ljeta ovo je već šesti teroristički napad u Turskoj.

Nije prvi put da turska vlast samo nekoliko sati nakon terorističkog napada izlazi s gotovom verzijom o tome tko je odgovoran za napad. Premijer Ahmed Davutoglu rekao je u četvrtak (17.2.) da je napadač sirijski državljanin, a da iza svega stoji zabranjena Radnička partija Kurdistana (PKK) i jedna sirijska paravojna organizacija. Uhićeno je devet osumnjičenih.

Još prije Davutogluove izjave, list Yeni Safak prenio je da je na osnovi otisaka kao napadač identificiran sirijski državljanin Salih N. On je navodno aktivirao auto-bombu u blizini parlamenta i jednog vojnog kompleksa. Automobil je, piše isti list, iznajmljen dva tjedna ranije u Izmiru. Iako ovako ekspresne zaključke treba uzeti s rezervom, korisno je znati da je list Yeni Safak izuzetno blizak vlasti predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i da je i u prošlosti često prvi iznosio službena tumačenja.

Inače je po uobičajenoj praksi turskim medijima zabranjeno svako izvještavanje u vezi s napadom osim prenošenja službenih priopćenja i izjava.

U napadu u administrativnoj četvrti Cankaya stradalo je najmanje 28 ljudi, dok je 61 osoba ozlijeđena i, prema službenim informacijama, nitko od ozlijeđenih nije u životnoj opasnosti. Izgleda da su cilj napada bili vojni autobusi koji su prevozili časnike i drugo osoblje vojske. Prema prvim informacijama, među stradalima ima i vojnika.

„Odlučna samoobrana“

„Sada su teroristi u stanju činiti ovakve bombaške napade usred turskoga glavnoga grada“, piše tiražni list Hürriyet, ocjenjujući da je Turska pogođena pravo u srce. „Nikakvu ulogu ne igra to dolaze li počinitelji iz zemlje ili inozemstva. Je li u pitanju PKK, sirijski Kurdi, teroristi Islamske države ili Asadov režim – ni to nije važno. Neprijatelj je neprijatelj. Ali mi ćemo se održati i nećemo dozvoliti da nas poraze“, piše ovaj list.

Istražitelji na mjestu napada

Istraga je u tijeku, tko stoji iza napada još nije jasno.

Predsjednik Erdogan je preko Twittera priopćio da je Turska „odlučna koristiti pravo na samoobranu“. Iračka televizija javila je da su neposredno nakon napada u Ankari turske snage iz zraka bombardirale položaje PKK-a u sjevernom Iraku, ali nitko službeno nije potvrdio da je u pitanju reakcija na napad.

Od prošlog ljeta je na teritoriju Turske izvedeno više smrtonosnih napada. U Surucu, pretežno kurdskom gradu na jugoistoku Turske, u srpnju prošle godine je bombaš samoubojica usmrtio 32 osobe, pretežno mlade kurdske aktiviste. Sličan scenarij ponovljen je u Ankari u listopadu, kada je tijekom kurdsko-ljevičarskih demonstracija u bombaškom napadu stradalo više od stotinu osoba. U siječnju je u Istanbulu ubijeno 11 njemačkih turista. Za navedene napade okrivljuje se Islamsku državu.

Rat protiv Kurda

„Teroristički napad je još jedan dokaz ogromnih sigurnosnih izazova pred kojima se Turska nalazi“, piše njemački tjednik Spiegel na svom portalu. „Turska je članica NATO-a i pripada antiterorističkoj koaliciji koja se u Siriji bori protiv ekstremista. Ali posljednjih dana Turska iz zraka i topničkom paljbom napada i položaje kurdskih paravojski u sjevernoj Siriji. Ankara želi spriječiti da Kurdi kontroliraju pogranični pojas.“

Uz to Turska već mjesecima vodi rat protiv PKK-a na jugoistoku zemlje, dodaje Spiegel, vojni pohod protiv vlastitih građana opravdava se navodnom borbom protiv terorizma. „Vlada zabranjuje svaku kritiku izvana. Po viđenju oporbe i političara iz EU-a, Turska je izgubila mjeru – jer pod djelomice višetjednim zabranama izlaska pati civilno stanovništvo, a u sukobima proteklih tjedana u Diyarbakiru, Cizreu, Silopiju i drugim gradovima navodno su stradale stotine civila. Vlada umjesto toga govori o 850 ubijenih boraca PKK“, piše portal.

Zbog napada u Ankari je premijer Ahmed Davutoglu otkazao putovanje u Bruxelles, gdje je na rubu summita EU-a trebao s vodećim europskim političarima razgovarati o izbjegličkoj krizi. Njemački mediji su ionako davali slabe izglede summitu koji se održava u četvrtak (18.2.), a nedolaskom Davutoglua, kako prenose, summit nema nikakve šanse riješiti izbjegličko pitanje.

Preporuka uredništva