Teror financiran zaradom od heroina | Politika | DW | 09.02.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Teror financiran zaradom od heroina

Uzgoj maka za dobivanje opijuma i heroina je još uvijek glavni izvor zarade za mnoge stanovnike Afganistana. Od trgovine opijatima u velikoj mjeri profitiraju i talibani.

Uzgoj maka u Afganistanu

Uzgoj maka - poljoprivredna grana kao i svaka druga

Nigdje na svijetu se ne uzgaja više maka nego u južnoafganistanksoj pokrajini Helmand. U predjelima uz granicu s Pakistanom je gotovo svaki poljoprivrednik uključen u uzgoj ove biljke od koje se dobiva opijum a kasnije i heroin. To i ne čudi jer se od crvene biljke može, za afganistanske prilike, dobro živjeti.

Porast proizvodnje

Uzgoj maka u Afganistanu

Rijetke policijske akcije

Prošle godine se vrijednost proizvodnje opijuma povećala za nevjerojatnih 133 posto i iznosi 1,4 milijarde eura. To je desetina ukupnog bruto nacionalnog dohotka Afganistana. No od ovog kolača uzgajivačima maka ostaje malo. Ali i to malo je za mnoge stanovnike ruralnih područja Afganistana najčešće jedini izvor zarade . "Mi imamo mnoge troškove. Najviše odlazi na energiju. Troškove možemo pokriti jedino ako uzgajamo mak", svjedoči jedan poljoprivrednik iz pokrajine Helmond. Godišnje se uzgojem ove biljke može zaraditi i do 10.000 dolara što je za mnoge, često mnogočlane, obitelji mnogo novaca. Slično kao i ovaj seljak argumentiraju i mnogi poljoprivrednici u Afganistanu. Većina ih uopće ne posjeduje vlastitu zemlju nego obrađuju unajmljene površine. Uzgoj riže ili pšenice ne donosi dovoljno da bi se pokrili troškovi. Jedno što se isplati je mak.

Nema kontrole

Afganistanski poljoprivrednici u polju maka

Jedini izvor zarade

"Tko uzgaja mak i proizvodi opijum ne mora brinuti hoće li uspjeti prodati svoju 'žetvu'", kaže ekonomist Sajfudin Sajhun. Trgovci opijumom svakom poljoprivredniku jamče otkup uroda po dobrim cijenama i čak plaćaju unaprijed. To su uvjeti koje niti jedna obitelj ne može odbiti. Činjenica da je uzgoj maka za opijum i u Afganistanu ilegalan ne uzbuđuje nikog. Zbog pomanjkanja državnih struktura tj. inspekcija koje bi provjeravale stanje na terenu, uzgajivači zabranjene biljke ne moraju strahovati od bilo kakvih posljedica. Pokrajinska vlada u Helmandu nije u stanju organizirati ni policijsku ophodnju u većim centirma a kamoli u provinciji. U područjima u kojima vladaju bande krijumčara državu predstavlja tzv. lokalna policija. Pritom se radi o loše obučenom i slabo plaćenim lokalnom stanovništvu koje nema ni volje niti snage da bi zaštitili državne interese. "Naše plaće su neredovite i male. Nikog nije briga to što smo slabo opremljeni i što su naši kontrolni punktovi zapravo provizorno sklepani šatori", kaže jedan policijac iz sela Nad Ali.

"Kolači" za Zapad

Vozilo ISAF-a

ISAF se ne želi (prečesto) miješati

Tako se u mnogobrojnim pogonima uzduž granice Afganisatna i Pakistana gotovo neometano proizvode tzv. opijumski kolači, materijal iz kojeg se kasnije, uglavnom u laboratirijama u inozemstvu, rafinira heroin. "Kolači" preko Irana i Pakistana stižu do europskog i američkog tržišta.

Afganistanska vlada je službeno priznala da je borba protiv narko mafije beuzpješna ali istodobno ne želi preuzeti odgovornost za taj fijasko. Tu previše ne pomaže ni činjenica da u Afganistanu postoji, naravno od inozemne pomoći financirano, Ministarstvo za borbu protiv droga. No jedino čime se ovo ministarstvo može podičiti je stvaranje raznih strategija u borbi protiv krijumčara. A za primjenu tih strategija bi se trebalo pobrinuti Ministarstvo unutarnjih poslova. Ovo ministarstvo pak odbacuje na sebe preuzeti kompletnu odgovornost u borbi protiv opijuma. Ovim sukobima na saveznoj razini treba još pridodati sukobe između središnjih i lokalnih vlasti pa da bude jasno zašto je borba protiv moćnih lokalnih narko bandi bezizgledna.

Glavni profiteri - talibani

U takvoj situaciji se događa ono što se u Afganistanu obično događa kada se stvari ne pomiču s mrtve točke: u pomoć se pozivaju međunarodne postrojbe. No ISAF ne želi na sebe preuzeti još i odgovornost u borbi protiv narko mafije. Pritom je svima jasno da od trgovine opijatima profitiraju i politički odmetnici, talibani, koji prihodima od opijuma u velikoj mjeri finaciraju svoju borbu protiv državnih struktura u Kabulu.

Autori: Ratbil Šamel/Nenad Kreizer

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva