1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Teotihuacan - "Meksički tajanstveni grad piramida"

Veličanstveni grad Teotihuacan već je za stare Azteke bio zagonetka. U njezine tajne sada po prvi put u Europi uvodi izložba "Meksički tajanstveni grad piramida" koja se upravo održava u Berlinu.

Maska izložena u Berlinu

Tajanstvena kultura iza sebe je ostavila samo brojne predmete, ali ne i pisane izvore

Tko su bili gospodari Teotihuacana? Kakvo su značenje imale Piramida Mjeseca i Piramida Sunca, koje je povezivala 50 metara široka "Cesta smrti"? Azteci su ovaj tajanstveni grad, udaljen nekih 50 kilometara sjeveroistočno od Mexico Cityja, otkrili tek u 14. stoljeću. Već tada su njegove ruševine spavale tisuću godina pod bujnim raslinjem. Pouzdanih informacija je vrlo malo, jer gospodari tajanstvenog grada iza sebe nisu ostavili nikakve pisane dokumente.

Pogled na Piramidu Sunca s platforme Piramide Mjeseca

Pogled na Piramidu Sunca s platforme Piramide Mjeseca

Jedna od najznačajnijih meksičkih kultura

U Berlinu je prošli tjedan otvorena izložba "Meksički tajanstveni grad piramida" na kojoj je prvi put u Europi predstavljeno više od 450 eksponata koji govore o umjetnosti, svakodnevnom životu i vjeri te drevne kulture. Kako kaže kustos Miguel Baez: "Izvan Meksika su poznati samo Azteci i Maje, ali mi vam možemo pokazati još barem 20 meksičkih kultura. No, ova ovdje je najznačajnija."

I stvarno: izlošci su veličanstveni. Među njima su dojmljivi arhitektonski elementi koji su nekada ukrašavali pročelja važnih građevina u Teotihuacanu: ogromne zmijske glave i kipovi jaguara. Pored njih su postavljene umjetnički izrađene posude i figure, skupocjene obrade kamena, maske, kipovi bogova i raznih životinja.

Kameni kip izložen u Berlinu

Kameni kip izložen u Berlinu

Žrtvovali životinje, ali i ljude

Azteci su bili impresionirani svojim otkrićem i oni su bili ti koji su ostacima grada dali ime Teotihuacan, u prijevodu "mjesto na kojem ljudi postaju bogovi". Jer, prema njihovom vjerovanju, upravo su na tom području bogovi stvorili svijet. Imena bogova kojima su se klanjali stanovnici drevnog grada nisu poznata. Pa ipak se kod Azteka tisuću godina kasnije mogu prepoznati zajednički korijeni s tom nestalom civilizacijom.

Svećenici su u Teotihuacanu vjerojatno igrali važnu ulogu. Oni su održavali spektakularne ceremonije kojima se željelo umilostiviti bogove. Kod posvete svetišta žrtvovane su životinje, ali i ljudi - to pokazuju izloženi dragocjeni darovi koji su ostavljani u grobovima. Kako se može zaključiti na temelju pronađenih umjetnički izrađenih figura, u vjerskom životu značajne su bile i ritualne igre s loptom, koje su bile metafora za život, smrt i regeneraciju. Igrališta su bila "mjesta za komunikaciju s božjim silama".

Dio ostataka freske izložen u Berlinu

Dio ostataka freske izložen u Berlinu

Kako je nestao Teotihuacan?

Teotihuacan je u svojoj epohi (100 g. pr. n. e. do 650 g. n. e.) bio najveća i najutjecajnija metropola na američkom kontinetu - bila je to politička, kulturna i gospodarska supersila koju se po značenju može usporediti s Rimskim carstvom. To pokazuju freske na kojima su upečatljive boje djelomično očuvane do danas. Tih 15 velikih dijelova freski prvi su i posljednji put uopće posuđeni jednom drugom muzeju.

Mrtvački kip s maskom

Mrtvački kip s maskom

Grad je bio izgrađen po sustavu šahovske ploče i to u skladu s astronomskim saznanjima. Glavnu okosnicu činila je "Cesta smrti" koja je počinjala kod Piramide Mjeseca i vodila pored Piramide Sunca sve do Hrama pernate zmije. Procjenjuje se da je u Gradu piramida živjelo i do 220.000 ljudi. Arheolozi su pored svetišta pronašli i velika naselja u kojima su očito živjeli zanatlije i trgovci. U sedmom stoljeću ovaj je grad uništen u velikom požaru. O njegovim uzrocima se i dan danas špekulira. Neki znanstvenici tvrde da je bio posljedica neprijateljskog napada, drugi da je došlo do ustanka građana, a ima ih i koji vjeruju da su stanovnici sami zapalili grad tijekom vjerskog obreda. U svakom slučaju, to se danas više ne može sa sigurnošću utvrditi. Dakle, pojedine zagonetke zauvijek će ostati neriješene.

Izložba u Berlinu traje do 10. listopada ove godine.

ajg/dpa/epd

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva