1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Televizija koja je Kremlju trn u oku

Ruska privatna televizija Dožd je povodom 70. godišnjice deblokade Lenjingrada provela anketu koja je izazvala burne reakcije. Bio je to povod da program ove oporbene televizije bude isključen iz kablovske mreže.

27. siječnja je obilježena 70. godišnjica deblokade St. Peterburga, bivšeg Lenjingrada. Njemačke trupe su skoro 900 dana bombardirale i držale grad u potpunoj blokadi. Hitler je izdao naređenje da se grad ne zauzima kako stanovništvo ne bi morao opskrbiti hranom. Tijekom blokade je umrlo 649.000 ljudi, od čega 632.253 od gladi i hladnoće. Ovi podaci su navedeni u „Nirnberškom procesu“. Nakon toga se broj stradalih stalno povećavao, tako da se sada procjenjuje da je bilo i do 1,5 milijuna žrtava. Blokada Lenjingrada je jedan od najgorih ratnih zločina nacističke Njemačke.

Spomenik žrtvama blokade Lenjingrada

Spomenik žrtvama blokade Lenjingrada

Povodom obilježavanja ovog datuma, moskovska televizija Dožd je na internetu provela anketu o tome, je li prilikom predaje grada Nijemcima mogao biti spašen život više stotina tisuća stanovnika Lenjingrada. 54 posto ispitanika je odgovorilo s „da“. Anketa je izazvala buru ogorčenja. Nekoliko provajdera, koji su putem kablovske mreže, satelita i interneta prenosili program televizije Dožd, prekinuli su preuzimanje programa. Tužilaštvo u St. Peterburgu razmatra mogućnost pokretanja postupka zbog ekstremizma. Mnogi ruski intelektualci su mišljenja da je reakcija na anketu samo povod da se zabrani emitiranje programa oporbenoga kanala.

Prijenos preko Euromaidana

Privatni televizijski kanal Dožd je izuzetak u ruskom medijskom prostoru. Skoro dvije trećine programa, političke emisije, vijesti, analize i eksperimentalni formati, emitiraju se uživo. Kod državnih kanala se samo sportski događaji prenose uživo. Televizija Dožd dozvoljava da se pred njezinim kamerama pojavljuju oporbeni političari kojima je na drugim televizijama zabranjen nastup. Tako Aleksej Navalni, borac protiv korupcije, u programu ove televizije smije izvještavati o neprijavljenoj imovini i nekretninama zastupnika u državnoj Dumi i visokorangiranih dužnosnika.

Aktualan primjer je izvještavanje o proeuropskim demonstracijama u Ukrajini. Državna ruska televizija demonstrante na Majdanu u Kijevu naziva ultranacionalistima i zločincima. Dožd izvještava o brutalnim policijskim akcijama kao i pokušaju korumpiranog ukrajinskog predsjednika Janukoviča da „putinizira“ zemlju.

Prosvjedi u Kijevu

Prosvjedi u Kijevu

Dožd je privatna, pretplatna televizija. Godišnja pretplata iznosi 1.000 rubalja, što je oko 22 eura. Na internetu se program televizije Dožd može pratiti besplatno, ali uz određeno kašnjenje. Međutim, broj gledatelja programa ove televizije na internetu je ograničen na nekoliko stotina tisuća. Dožd je partnerska postaja Deutsche Wellea. Novinari DW-a se tri puta uključuju uživo u program. Novinar ruske redakcija DW-a Viacheslav Yurin u javljanjima uživo iz Bonna izvještava o najvažnijim događajima u Njemačkoj.

Legitimno pitanje ili beskrupulozne provokacije?

Nakon prvog vala ogorčenja na društvenim mrežama zbog ankete, glavni i odgovorni urednik Dožda je na Twitteru napisao: “Nekorektno pitanje o blokadi Lenjingrada je bila producentova greška i greška novinara koji je bio zadužen za društvene mreže. Pitanje je izbrisano. Molimo vas za ispriku.”

„Ono što smo vidjeli na Internet-stranici Dožda je direktna uvreda za sve žrtve blokade. Takve akcije se uvijek moraju kvalificirati kao zločin kojima je cilj rehabilitacija nacizma“, napisala je vodeća predstavnica stranke Jedinstvena Rusija, Irina Jarowaja. Istog su mišljenja komunisti kao i članovi stranke „Žirinovski“ u državnoj Dumi.

Izgovor za pooštravanje cenzure

Oni koji brane Dožd su podijeljenog mišljenja. Direktor zaklade „Socijalne ekspertize“ Igor Jakovenko je u intervjuu za Deutsche Welle rekao da ni formulacija niti pitanje o blokadi Lenjingrada nisu razlog za moralne osude. To pitanje je postavio pisac i ratni veteran Viktor Astafjev. Što je važnije: zgrade, strojevi ili ljudi? Postoji li država zbog ljudi ili ljudi postoje zbog države?

Povjerenik za ljudska prava ruske federacije Vladimir Lukin kaže da je jedna takva anketa objavljena u pogrešno vrijeme. Međutim, u intervjuu za rusku novinsku agenciju Interfax je rekao da je protiv zatvaranja Dožda. „To znači topom pucati na vrapca“, kaže Lukin.

Njemačka kao primjer

Važno je spomenuti da se i protivnici i zagovornici Dožda pozivaju na Njemačku. Obilježavanje 70. godišnjice oslobađanja St. Peterburga je u njemačkom parlamentu počelo govorom 95-godišnjeg pisca Daniila Granina. Granin se od 1941 do 1945. godine kao dobrovoljac borio protiv Njemačke.

Daniil Granin u Bundestagu

Daniil Granin u Bundestagu

Vadim Ampelonski, glasnogovornik „Roskomandsora“, jedne vrste ruske komunikacijske mreže, najoštrije je osudio Doždovu anketu. Osvrćući se na Graninov govor u Bundestagu, koji je prenosila televizija, on je rekao da su time „njemačko društvo i mediji demonstrirali sasvim drugačiji nivo građanske i moralne zrelosti“.

Sasvim drugačiji zaključak iznosi ruski novinar Boris Sinjavski. U tekstu pod naslovom „Povijest je stara kurva, politika također, ali mlada“ on piše da je Graninov govor dirnuo zastupnike u Bundestagu, ali da oni nisu bili ogorčeni kao što ruski često budu. Razloge za pretjerano razočaranje u Dumi on objašnjava činjenicom da više od polovice ruskog stanovništva još uvijek živi zarobljeno u izmišljenim mitovima komunističke propagande. Rusi, piše Sinjavski, još uvijek nisu ispuzali ispod Staljinovog plašta, možda kao pojedinci, ali ne i kao cijela zemlja.

Preporuka uredništva