1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Teleskopom do nastanka svemira

Novi radioteleskop trebao bi znanstvenicima omoguäiti da prodru do ruba svemira.

Radioteleskop sa sićušnom antenom - promjera samo 12 metara

Radioteleskop sa sićušnom antenom - promjera "samo" 12 metara

Istraživanje svemira oduvijek je privlačilo čovjeka, ali su njegove mogućnosti bile i ostale vrlo ograničene, premda su znatno povećane. Spoznaje o svemiru napredovale su razmjerno razvijanju sredstava za njegovo promatranje. Uz optičke razvijeni su i takozvani radio-teleskopi, divovskih dimenzija. Jedan takav nalazi se i nedaleko od Bonna, a njegova antena slična običnoj satelitskoj anteni ima veličinu nogometnog igrališta. Zvjezdoznancima to međutim nije dovoljno. Žele prodrijeti do samog ruba svemira i zato grade još veći radio-teleskop.

Novi teleskop je nazvan Sqare Kilometer Array, skraćeno SKA. Njegova antena trebala bi imati površinu jednog četvornog kilometra. Divovsku antenu takvih dimenzija mehanički jednostavno nije moguće napraviti sredstvima koja danas stoje čovjeku na raspolaganje. Zbog toga znanstvenici razvijaju tehnologiju za povezivanje većeg broja teleskopa, koji će funkcionirati kao jedan. Astronomi govore o novoj generaciji teleskopa. Veliki broj pojedinačnih prijemnika bit će međusobno povezan svjetlovodnim kablovima i računalom velikoga kapaciteta. Iz podataka koje šalju pojedinačni prijemnici kompjuter stvara jedinstvenu sliku. S obzirom da je rezolucija teleskopa to bolja što je veća udaljenost između pojedinih prijemnika, prijemnici će biti na kilometre udaljeni jedni od drugih. Polovica će biti postavljena u krugu od oko dva i pol kilometra od središnje jedinice, a polovica po nekoliko tisuća kilometara od središnje jedinice. Na taj način bit će moguće, nadaju se znanstvenici, simulirati antenu veličine jednog četvornog kilometra.

Osjetljivost novog teleskopa trebala bi biti stotinu puta veća nego kod dosad postojećih teleskopa, a razlučivost nekoliko desetaka puta bolja. Tako bi uz pomoć novog teleskopa trebalo biti moguće promatrati primjerice svjetlo vodikovog plina koji je nastao neposredno nakon nastanka svemira. Očekuje se da će novi teleskop olakšati i potragu za planetima sličnima zemlji.

Još je, međutim, puno pitanja otvoreno. Ponajprije valja naći prikladno mjesto za gradnju. Već sad je jasno da to ne može biti u Europi, znanstvenici preferiraju južnu Afriku ili Australiju, a u obzir dolaze i SAD ili Kina. Troškovi se procjenjuju na oko milijardu eura, pa je i zbog toga nužna međunarodna suradnja. Dosad su u projekt uključena 34 instituta iz 15 zemalja. Prve podatke novi teleskop trebao bi početi prikupljati za deset godina, a punim kapacitetom početi raditi oko 2020. godine. (dpa, DW)