1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Telenovela iz Bruxellesa

I na ovom susretu na vrhu EU-a riječ je o starim problemima, ali do sloge se dolazi sve teže. Njemačka kancelarka apelira na "zajedničko razumijevanje" gospodarske politike - ali je "maštovitost" članica sve veća.

Workers and trade union representatives from all over Europe hold a demonstration against austerity near the European Commission and Council headquarters in Brussels March 14, 2013. Some 10,000 people took part in the demonstration on Thursday, the first day of a summit of EU leaders where soaring unemployment and biting austerity will top the agenda. The banner reads, We are not meat for the bosses. REUTERS/Yves Herman (BELGIUM - Tags: POLITICS BUSINESS EMPLOYMENT CIVIL UNREST)

Brüssel EU-Gipfel Protest

Problemi o kojem je govorila njemačka kancelarka Angela Merkel su svi sudionici mogli vidjeti već na putu prema mjestu redovitog sastanka čelnika Europske unije. Jer dočekalo ih je na tisuće prosvjednika koji su došli iz mnogih zemalja Europske unije i koji su prosvjedovali protiv mjera štednje, nezaposlenosti i sve većeg broja poduzeća koja moraju zatvarati svoje pogone.

Angela Merkel

'Da li se razumijemo?'

Konačno, i irski premijer Enda Kenny je izjavio kako "niti jedan lider Europe ne može biti zadovoljan stanjem u kojem je 26 milijuna ljudi Europe bez posla." Cilj Europske unije je već odavno poticanje gospodarstva i otvaranje radnih mjesta, a po miüljenju njemačke kancelarke se to može postići jedino ako se u čitavoj Uniji postigne zajedničko razumijevanje kako se uopće vodi gospodarska politika. Ali mišljenja o tome su zapravo - sve više različita.

Kreativni, kreativniji i još kreativniji proračuni

Tako se i u tradicionalnom "Europskom dvojcu" - Francuskoj i Njemačkoj - o gospodarskoj politici različito razmišlja. Francuska će i ove, 2013. godine više trošiti nego što će privrediti i deficiti će opet biti veći nego što to dopuštaju pravila o stabilnosti eura.

Rješenje bi trebalo biti, kako je podsjetio i švedski premijer Fredrik Reinfeldt, da i Pariz krene u štednju jer će ga inače kazniti financijska tržišta sve skupljim novcem kojeg će morati posuditi. Ali francuski predsjednik Hollande prije traži više "elastičnosti" u razumijevanju granica i još godinu dana "poštede" gdje bi Europska komisija nadzirala troškove Pariza.

Europski parlament

Europski parlament traži više novca - jer ne želi potonuti u dugove.

Čelnici Europske unije su opet morali razgovarati i o proračunu druge vrste - onom dugoročnom Europske unije. Dugo je trebalo da se konačno dogovore oko, doduše smanjenog proračuna od 2014. do 2020. kakvog pak ne želi Europski parlament. Jer predsjednik EP Martin Schultz upozorava nacionalne čelnike kako su preuzete obaveze za koje nisu osigurana sredstva - i kako je to točno put kojim su mnoge zemlje odlutale u sve veće dugove, što Europski parlament ne želi činiti.

Pomoć Siriji - u oružju?

Osim oko novca, francuski predsjednik je iznenadio ostale članice i političkom inicijativom za dostavu oružja pobunjenicima u Siriji. Toj ideji se pridružila i Velika Britanija, makar je dosadašnja jedinstvena politika Europske unije bila da se u Siriju ne šalje nikakvo oružje - niti jednoj strani.

Sirijski pobunjenici

U Siriju, usprkos embarga, ionako stiže oružje.

No čelnici Unije su se morali baviti i politikom jedne od svojih članica: mađarski premijer Viktor Orban je, zahvaljujući golemoj većini u parlamentu, promijenio ustav  zemlje kojim se uvelike ograničavaju ovlasti Ustavnog suda u Mađarskoj. To je kritiziralo više čelnika drugih europskih zemalja, mada Orban i ovaj put tvrdi kako "nema dokaza" kako se time potkopava demokracija. Isto tako dodaje i da ako "netko s tim ima problema", da je Budimpešta "spremna razgovarati o tome".

Drugog dana susreta su na redu problemi još jedne članice Unije - Cipra. Tamo se već nazire državna kriza jer u blagajni nedostaje 17 milijardi eura. Istovremeno, ta država odbija provoditi oštre mjere štednje, tvrdeći kako zapravo zemlja "pliva" u novcu koji je pohranjen u ciparskim bankama.

Na žalost, i mnogi čelnici drugih europskih zemalja upozoravaju Cipar kako tamo ima i mnogo "prljavog", dakle novca stečenog na protuzakonit način i traže, ako Cipar želi pomoć, oštrije zakone protiv takvih malverzacija.

Rješenje koje se nazire ovog petka (15.3.) bi moglo biti da će Cipru, kao već petoj članici Unije koja prima pomoć, biti odobrena sredstva - ali mnogo manja, najviše desetak milijardi eura. I o tome trebaju još odlučiti nacionalni parlamenti, a ideja je da Cipru pomogne i zemlja iz koje je i došlo mnogo od onog novca koji se nalazi u tamošnjim bankama - Rusija.

Preporuka uredništva