1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Težak suživot s "novim" Europljanima

Gradska četvrt Hochfeld u Duisburgu dosad je bila poznata po skladnom suživotu građana različitog porijekla. No dolaskom novih useljenika iz jugoistočne Europa ova idila se poremetila.

Putokaz za Duisburg Hochfeld

Duisburg Hochfeld - dom za useljenike

Jedino što Mitko Slavev želi je sigurna budućnost za njegova dva sina. On je zato i sa svojom obitelj i došao u Njemačku i to odmah nakon što je Njemačka ukinula ograničenja za useljenike iz "novih" članica Europske unije. U međuvremenu u Hochfeldu, tradicionalnoj radničkoj i rudarskoj četvrti, živi preko 1700 Bugara. Poslije Nijemaca i Turaka, Bugari predstavljaju najveću nacionalnu skupinu među 16.000 stanovnika ove mulitetničke četvrti. No multikulturna idila je poremećena. Svemu su navodno krivi Bugari.

Dežurni krivci

Živko i Mitko Slavev

Živko i Mitko Slavev

"Bugari se uvijek predstavljaju kao problem za četvrt", žali se Mitko Slavev. O tomu svjedoče i napisi u lokalnom tisku: "Hochfeld na putu u propast" ili "Dusiburg nije u stanju riješiti problem s Romima u Hochfeldu". Stalno se govori o prljavim ulicama, prostituciji, kriminalu. Čovjek bi pomislio da policija ima pune ruke posla. No zapravo je od 2006. do 2011. stopa kriminaliteta u ovoj gradskoj četvrti pala za 40 posto. U negativnim napisima o Hochfeldu uvijek se ističe da većina novih pridošlica pripada etničkoj skupini Roma. No situacija je u posljednje vrijeme slična i u ostalim njemačkim gradovima. "Romi na jugoistoku Europe su diskriminirani i zato utočište traže na Zapadu", kaže Herbert Heuß iz Središnje udruge njemačkih Sinta i Roma. Posljednjih godina je pojačano useljevanje iz Rumunjske i Bugarske i to prije svega iz ekonomskih razloga. No u niti jednoj statistici se ne vode podaci o tome kojoj etničkoj skupini useljenici iz ovih zemalja zapravo pripadaju. Zato je broj novopridošlih Roma stvar spekulacije.

Strah od stranaca

Michael Willhardt i Petra Wosnitzka predstavnici zaklade Četvrt budućnosti

Michael Willhardt i Petra Wosnitzka predstavnici zaklade "Četvrt budućnosti"

Ulje na vatru je dodatno dolila inicijativa nekih trgovaca nekretninama koji su posljednjih godina pojačano investirali u četvrt Hochfeld koja je zbog svoje blizine gradskom središtu postala atraktivna. PR savjetnik Michael Willhardt se u ime incijative "Četvrt budućnosti" direktno obratio gradskim vlastima s vrlo jasnom porukom: "Mi posebice prosvjedujemo protiv doseljavanja Bugara", stoji u pismu. Willihard je upozorio na "propadanje i pomanjkanje pravne sigurnosti" ali i odlazak "posljednjih obrazovanih građana" iz Hochfelda. On upozorava i na pad cijena nekretnina: kuću u čiju kupnju i sanaciju je uložio 400.000 eura sada ne bi mogao prodati za više od 200.000. No važnije od toga mu je da struktura stanovništva ostane barem približno ista. "Mi strahujemo da će svi oni dobri stanovnici koje bi htjeli imati kao susjede neće htjeti doseliti u Hochfeld", govori Willihardt. On smatra da je došljake s jugoistoka Europe "nemoguće integrirati".

Iskorištavanje usljenika

Eduard Pusic iz ZOF-a

Eduard Pusic (desno)

No Mitko Slavev se trudi što prije naučiti njemački jezik. Njegovi sinovi ovdje pohađaju školu i već dobro vladaju njemačkim jezikom. Što se posla tiče, trenutno još uvijek putuje u Bugarsku gdje radi kao automehaničar. Kao stanovnik Bugarske u Njemačkoj još uvijek nema pravo na radno mjesto kao zaposlenik. To je pravilo još uvijek na snazi za sve državljane "novih" članica EU-a. Oni tek nakon tri godine boravka u Njemačkoj kao samostalni poduzetnici stiču pravo na rad. Mnogi iskorištavaju nesigurnu situaciju u kojoj se nalazi ova skupina useljenika. "Mnogi stanovi u kojima žive ovi useljenici su puni plijesni, bez kupaonica ili su bez grijanja", svjedoči Eduard Pusic iz socijalnog savjetovališta ZOF. Mnogi vlasnici ove stanove na normalnom tržištu ne bi uspijevali iznajmiti a uz to još traže i previsoke stanarine. Novi useljenici često trpe takvu situaciju jer najčešće nemaju izbora. Mnogi su već i naučeni na slične uvjete. "Nezavidnu situaciju useljenika iskorištavaju i poslodavci koji ih često upošljavaju na crno a nerijetko ih i otpuštaju bez plaće", svjedoči Pusic.

Grad je za useljenike

U prosincu je Gradsko vijeće Duisburga donijelo "Naputke za odnos s useljenicima iz jugoistočne Europe". Dokumant je jasna poruka svim protivnicima useljevanja. "Ovamo dolaze građani s nadom u život dostojan čovjeka. Nama se prije svega radi o integraciji jer radi se o europskim građanima koji mogu ovdje ostati", rekao je član vijeća Karl Jansen. Dusiburg, koji je kao i većina gradova u Njemačkoj zadužen do grla, će pomoć za socijalne projekte zatražiti s viših instanci: Berlina i Bruxellesa.

Sami Osman s mladim glumcima

Sami Osman s mladim glumcima

Jedan od integracijskih projekata je i kazališna skupina u klubu mladih u Hochfeldu. Voditelj kazališnog projekta je Makedonac Sami Osman koji je i sam godinama bio član poznate romske kazališne skupine "Pralipe". U predstavi s mladim Romima, Turcima, Nijemcima i Vijetnamcima želi tematizirati mulitikulturni suživot u ovoj gradskoj četvrti. "Svatko mora pokazati što umije. Ja sam Rom i ljudi respektiraju to čime se bavim", kaže Osman.

Osmanu trenutno asistira Živko Slavev, Mitkov sin. O snovima svoga oca da mu sinovi postignu uspjeh u Njemačkoj Živko kaže: "Snovi ne koštaju ništa. Moj san je da se školujem u socijalnom sektoru kako bi pomogao mladim useljenicima", priča 19-togodišnjak. No trenutno je sva energija uložena u kazališnu predstavu i premijeru koja bi trebala biti izvedena za koji dan.

Autori: Andrea Grunau/Nenad Kreizer

Odg. ur.: Željka Telišman