1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Teško provediv plan o zaštiti granica

Europska komisija će svoj plan o novoj zaštiti granica, kojim se ograničava suverenitet zemalja članica, teško moći provesti. Ona bi se trebala koncentrirati na ono što je izvodivo, smatra Bernd Riegert.

Europska komisija želi dosadašnju Agenciju za zaštitu granice (puni naziv: Europska agencija za operativnu suradnju na vanjskim granicama država članica Europske unije - op. red.), koja djeluje na dobrovoljnoj osnovi, izdvajanjem mnogo novca pretvoriti u samostalnu graničnu i obalnu službu. Novo tijelo bi trebalo imati više od 1.000 zaposlenih, raspolagati s 300 milijuna eura i imati postrojbe za brzo djelovanje s najmanje 1.500 graničara. Negativna iskustva sa slabom graničnom zaštitom u Grčkoj, ali i u Italiji su toliko naljutila predsjednika Europske komisije Junckera da je krenuo u pravi politički napad.

Komisija želi centralizirati nadležnosti u Bruxellesu i državama članicama uzeti dio njihovog suvereniteta. To je izrazito brizantan pothvat jer upravo nadzor granica spada u osnovne zadatke svake države. Tu će biti velikog otpora. Brojne vlade, od Varšave preko Praga, od Bratislave do Atene, su toliko kritične prema Europi da će im se teško svidjeti ovi propisi od strane Komisije. Doduše šefovi država i vlada su Junckerovoj Komisiji službeno dali zadatak da poboljša zaštitu vanjskih granica, ali većina vjerojatno nije računala s tim da će Jean-Claude Juncker zaista željeti uspostaviti jedan europski tim prema vlastitim nazorima.

Veliko je pitanje hoće li on za to stvarno dobiti neophodnu suglasnost država članica.

Bez odgovora je i pitanje od čega obalna straža treba štititi. Trebaju li izbjeglički brodovi u Sredozemlju ubuduće biti kontrolirani od strane granične službe i vraćeni natrag u Tursku ili Libiju? Dakle potisnuti umjesto spašeni?

Izbjeglički val iz Ukrajine

Riegert Bernd

Bernd Riegert

Postoje još i brojni praktični problemi. Za sada Europska komisija ne zna čak ni to koliko graničnih službenika i brodova obalske straže uopće postoji u zemljama članicama. Za svaku članicu treba biti izrađena analiza rizika i plan u slučaju nužde. Trebat će, to naravno upućeni znaju, još mnogo enormnog rada na izgradnji struktura kako bi se podigla na noge samostalna i djelotvorna europska granična služba. Europska komisija je optimistično kao cilj odredila 2020. godinu. Time je jasno da će nova europska granična zaštita obaviti malo toga u aktualnoj izbjegličkoj krizi. Ona je planirana za buduće krize. Jedan od scenarija kojim se bave službenici Komisije je izbjeglički val iz Ukrajine, ukoliko dođe do zaoštravanja sukoba s Rusijom.

Grčka je ključ

U aktualnoj izbjegličkoj krizi bi pomoglo samo ako se Grčka konačno zauzda i prisili na to da razumno organizira kontrolu i da izbjeglice u najmanju ruku registrira. To bi pošlo za rukom i danas bez novog tijela EU-a, ali preduvjet za to je politička volja u Ateni. Do sada se koalicija na vlasti u Grčkoj, baš kao i njena prethodna vlada, nećkala po tom pitanju. Polako i previše polako se mijenja stav Grčke. Stiglo je dovoljno europskog novca za podršku Grčkoj kod zaštite granica - iako nadležni ministar na nepodnošljivi način lamentira da je Grčka ostavljena na cjedilu. Nažalost, riječ je o tragičnoj geografskoj slučajnosti, da se upravo ekonomski i politički najslabija karika EU-a nalazi na ugroženom jugoistočnom krilu.

Sve dok su vanjske granice porozne, sve više država će ponovo uvoditi kontrole u Šengenskoj zoni, koja je zapravo bez granica. Slabljenje Šengena bi bilo nezgodno, ali to još uvijek nije kraj Europske unije. Ona prije paralizira samu sebe, ukoliko se sada Europska komisija i države članice zapetljaju u dugi sukob oko nadležnosti i suvereniteta.

Preporuka uredništva