1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Teške riječi pljušte po Europi

Mediji, osobito na jugu Europe, Angelu Merkel uspoređuju s Hitlerom, a Europsku uniju s njezinim "Četvrtim Reichom". Ni njemački mediji nisu posve nevini s opaskama o "lijenosti" juga. Zar je to još politička kultura?

A picture taken with an iPhone using Hipstamatic shows Cypriot college students holding a banner comparing German Chancellor Angela Merkel to Nazi dictator Adolf Hitler during a protest in Nicosia against a bailout for the financially crippled island on March 26, 2013. AFP PHOTO/PATRICK BAZ (Photo credit should read PATRICK BAZ/AFP/Getty Images)

Symbolbild Deutschland Buhmann in Europa

Već mjesecima gotovo da nema prosvjeda - osobito na jugu Europe, gdje se neće pojaviti slika njemačke kancelarke s brčićima kakve je nosio Adolf Hitler, često i u uniformi elitnih nacističkih postrojbi SS-a. Mnogi na jugu Europe još nisu zaboravili strahovite zločine koji su počinjeni za vrijeme nacističke okupacije, a današnje mjere štednje na koje se prisiljavaju čine im se kao nova okupacija.

Ali, čak i na Cipru koji nikad nije trpio njemačku okupaciju (podsjetimo: Cipar je sve do 1960. bio kolonija Velike Britanije) su, nakon odluke da štediše tamošnjih banaka moraju sudjelovati u njihovoj sanaciji, za to optuživali Njemačku i uzdizali natpise "Nazi Germany stil alive" (Nacistička Njemačka još uvijek živi).

Štoviše, i u (nekoć fašističkoj Francovoj) Španjolskoj je jedan profesor ekonomije u jednom od najvećih dnevnika izjavio kako je Angela Merkel "kao Hitler, objavila rat ostatku Europe, ovaj puta da osigura gospodarski Lebensraum (prostor za život)". Članak je doduše kasnije povučen, ali i to svjedoči koliko je otrova u klimi Europe.

Griechenland Proteste Merkel-Besuch

Već uobičajena slika na prosvjedima

Svatko je žrtva, krivci su uvijek oni drugi

Doduše, nacisti su doista govorili o nekakvoj "Novoj Europi", ali većina takvih optužbi nema nikakvih osnova, niti su drugi stanovnici Europe svjesni kako je u Njemačkoj usporedba s nacistima još uvijek veoma teška uvreda gdje prestaje svaka šala. Ipak, dugogodišnji europski zastupnik Olaf Schwencke tvrdi kako su takve optužbe "potpuno neosnovane, ali donekle psihološki razumljive".

Ovaj političar socijaldemokrata podsjeća kako se ne može tek tako zaboraviti kolektivno sjećanje naroda koje su okupirali nacisti i kako "kad dođe do nekog izazova, onda se i reagira na neprimjeren način". Isto tako, upozorava da je i s njemačke strane bilo

Petros Markaris

Petros Markaris: Grcima bi pomoglo malo razuma, Nijemcima malo (su)osjećaja

mnogo pogrešaka: "Osobito posljednjih mjeseci se moralo jasno pokazati kako je pomoć ugroženim zemljama dio europske solidarnosti, a ne nekakvo pokazivanje tko je tu najpametniji." U svakom slučaju misli kako je stav "mi radimo sve dobro, sad svi radite kao mi" pogrešan put.

"Nijemci se zbog toga, ne samo u Grčkoj, shvaćaju kao nekakvi razrednici", pisao je i grčki spisatelj Petros Markaris u njemačkom listu Süddeutsche Zeitung koji nije štedio niti svoju domovinu od kritika. "Gotovo sve zemlje Balkana se vide kao nevine žrtve", a Nijemci su za to vrijeme "ponosni na svoja dostignuća i žele da ostali Europljani - prije svega južnjaci - rade kako i oni". Pri tome podsjeća kako se time ignorira da "Jug ima sasvim različitu kulturu".

Nije tek kriza, nego dvostruka, trostruka, četverostruka...

I mnogi napisi po njemačkim medijima nipošto ne doprinose međusobnom razumijevanju. Tako tabloid "Bild" u pravilu predstavlja Nijemce kao žrtve i kao blagajnika čitave Europske unije. Uopće, to samoproglašavanje žrtvom ne može voditi nikamo, smatra Ulrike Guérot iz berlinskog ureda odjela za vanjske poslove Vijeća Europe (ECFR). "Jer i u tome nema niti traga suodgovornosti Njemačke". Isto tako, i rečenica predsjednika kluba zastupnika CDU-a Volkera Kaudera koji je 2011. izjavio kako "Europa govori njemački" nipošto nije zaboravljena i samo dolijeva ulje na vatru.

Ulrike Guérot mora konstatirati kako to pokazuje "koliko je tanka caklina kulture integracije koju smo gradili 50 godina". Ali ipak ne smatra da se negdje pogriješilo, nego pokazuje kako prolazimo kroz krizu kakvu još nismo doživjeli: "Tu nije riječ samo o krizi eura ili prezaduženosti juga. Radi se o krizi kapitalizma, o krizi bankarskog sustava, o krizi nacionalnih suvereniteta i onda još i krizi čitavog sustava."

Grčka taverna

Ne pomažu ni napisi u njemačkom tisku o Grcima 'koji samo piju kave čitave dane i ništa ne rade'

Sve to ovu našu stvarnost čini izuzetno složenom i onda nema mjesta za nekakve rasprave: "Kada stvari postanu previše kompleksne, ljudi žele slušati jednostavne odgovore. U Njemačkoj se zato na ovu čitavu krizu čuje kako su krivi 'lijeni Grci', a u isti koš spadaju i izjave kako je 'Angela Merkel novi Hitler'". Zato su danas izuzetno važni prevoditelji - ne jezika, nego prevoditelji pojedinih kultura: "Ljudi koji još razumiju, što se to događa u Italiji ili zašto se Francuzi osjećaju ugroženi od 'modéle allemand' (njemačkog modela)".

Europa zaslužuje više truda

Ipak, Olaf Schwencke smatra kako je i Berlinu moralo biti jasno, što ga čeka: "Vidjelo se kako će ta agresija protiv Nijemaca dovesti do usporedbe s nacistima. Da se pravovremeno o tome razmišljalo, moglo se razviti kulturni program za svladavanje takvog sukoba.

Ulrike Guérot

Ulrike Guérot

"Europa je mnogo investirala u privredu, ali premalo u kulturu i zajedničke vrijednosti", ustvrdio je Petros Markaris već početkom 2012. On konstatira: "Objema stranama bi mnogo pomoglo kad bi Grci u svoje osjećaje umiješali malo razuma, a Nijemci u svoj razum malo suosjećanja."

I Ulrike Guérot misli slično: "Svi se moraju malo suzdržati. Naravno da je gospodarstvo Cipra bilo čisti kaos, ali smo mi držali oči zatvorene i zarađivali na tome. Naravno da Francuzi moraju reformirati svoje strukture, ali i Francuzi imaju pravo kad kažu kako kod Nijemaca vlada 'dumping' socijalnih usluga. To znači kako svatko ima svoju grešku." I zato, umjesto da se na druge pokazuje prstom, trebalo bi sjesti i razgovarati: "To bi bilo i dostojno Europe", kaže Ulrike Guérot.

Preporuka uredništva