1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Teška potraga alternativi dolaru

Uoči sastanka na vrhu zemalja G-20, osobito Kina je bila glasna u dva zahtjeva: za više vlastitog i utjecaja "novih" divova u svjetskom gospodarstvu i za novu obračunsku jedinicu koja bi zamijenila svemoćni dolar.

Novčanice od 100 yuana

Mao ili George Washington? Tko god bio na novčanici yuana, golem dio deviznih rezervi Kine je zapravo u dolarima.

Zvuči kao u onoj uzrečici: Ako mi posudiš 100 eura, to je moj problem. Ali ako mi posudiš milijun eura, to je onda tvoj problem. A Sjedinjene Američke Države nisu od Kine posudile samo pokoji milijun, nego Peking sjedi na gigantskom iznosu od 740 milijardi dolara američkih državnih obveznica - i to je očito sve manje američki, ali je zato golemi problem Kine. Jer Luo Ping, predsjednik kineskog Povjerenstva za nadzor banaka je nedavno u New Yorku bio i više nego jasan: a u što da drugo ulažemo nego u američke državne obveznice? Znamo da dolar gubi vrijednost, kaže Ping, zato mrzimo Amerikance. Ali ne možemo učiniti ništa drugo.

Nestanak novca a da se niti ne otvori blagajna

svežnjevi stranog novca

Vrijednost se topi a da novac nije niti izašao iz blagajne

Može se reći kako su Kinezi godinama svoj gospodarski rast plaćali kreditom - prije svega Americi. Sjedinjene Američke Države već godinama bilježe takozvani "dvostruki deficit" - i u vanjskotrgovinskoj razmjeni i u državnom proračunu. Sada, slomom brojnih financijskih institucija, Washington nema drugog izlaza nego još više odriješiti kesu - i Kinezi se boje kako Obami neće preostati ništa drugo nego da zaposli strojeve u tiskari novca. To će naravno obezvrijediti dolar - i opasno smanjiti vrijednost kineskih deviznih rezervi. Jer u međuvremenu su 40% rezervi Kine američki dolari.

Alternative ima - i zapravo nema

Ali koja bi mogla biti alternativa? Da i ne spominjemo Iran, i iz Indije se nedavno čuo prijedlog uvođenja nove, neutralne obračunske jedinice koja bi zamijenila dolar. Teoretski, takav instrument već odavno postoji: svakog dana u podne Međunarodni monetarni fond objavljuje realnu vrijednost obračunske jedinice koja je sačinjena od eura, američkog dolara, britanske funte i japanskog jena. Kinezi i direktor njihove Središnje banke Zhou Ksiaochuan, teže rezervnoj valuti koja bi bila "stabilna", lako dostupna i koja bi se izdavala prema "strogim pravilima". Prihvaćanje neke valute kao međunarodne pričuve a koja počiva na golemim kreditima - tu je Zhou jasan da misli na dolar - je "rijedak slučaj u povijesti".

Oglas o prihvaćanju kreditnih kartica u trgovini.

Svjetska valuta koja se drži na vrhu samo planinom dugova? Kinezi žele nešto solidnije.

Beznačajni u međunarodnim tijelima

Ali Kinezi imaju i problem: njihova valuta se teoretski niti ne smije iznositi iz zemlje, niti Peking dopušta da se njom barata na svjetskim tržištima. Jedino ostaje, kako se kineski središnji bankar izrazio, "kreativna reforma međunarodnog monetarnog sustava" - i samog MMF-a. Kina je u međuvremenu treća industrijska sila svijeta, ali se to u toj organizaciji nipošto ne vidi: Amerika tamo drži 17% glasova, Europska Unija ukupno 32% - a Kina 3,7% i Indija 1,9%.

Utoliko upravo sastanak u Londonu, Peking i druge zemlje vide kao priliku za korjenite reforme i za mnogo više utjecaja u međunarodnim institucijama. Ali po dosadašnjim pravilima, i za takve reforme im treba pristanak Zapada.

Preporuka uredništva