1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Teška hrvatska iskušenja s Rusijom

Jedan vanjsko-politički te informativni propust otkrio je kako Hrvatska s mukom pokušava balansirati u odnosima s Ruskom Federacijom, razapeta između interesa drugih velikih sila, prije svega Bruxellesa i Washingtona.

Izuzetne kontroverze kolaju javnim prostorom nakon nedavne posjete hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Rusiji. Ne zbog samoga toga gostovanja na najvišoj razini, a o kojem ostaje prvotna impresija da je protekao u najboljem diplomatskom redu. Ali, protekli tjedan u medije je dospjela i vijest o pismu koje je, šest dana uoči predsjedničina ruskog putovanja, ministrica vanjskih poslova RH Marija Pejčinović Burić uputila Federici Mogherini, visokoj predstavnici EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Njime se traži da Europska služba za vanjsko djelovanje intenzivira aktivnosti na suzbijanju ruske političke i medijske propagande. Točnije, riječ je o tzv. hibridnom ratu koji svojim informativnim i drugim kanalima navodno provodi službena Moskva.

Pismo je supotpisalo osam članica EU-a, pa su uz RH tu i Češka, Latvija, Litva, Poljska, Velika Britanija, Rumunjska i Švedska. Osim pitanja kakav točno interes Hrvatska nalazi u avangardnom isticanju protiv Rusije, međutim, nametnuo se u javnosti i jedan mogući odgovor koji se odnosi više na unutarnje hrvatske odnose: vlada i Ured predsjednice vode ne samo odvojene, nego i suprostavljene politike. Ili, u najmanju ruku, ispoljavaju začuđujuću neusklađenost kad su posrijedi nastupi prema inozemstvu. Hrvatski akteri ove afere zatim su demantirali takav opseg problema, dok neimenovani izvori iz tih ustanova ipak medijima – potvrđuju dojam o neskladu.

Nije samo Hrvatska „shizofrenična“

Marija Buric Pejcinovic Außenministerin Kroatien (MVP RH)

Marija Pejčinović Burić

„Odavno je jasno da tajne i druge službe, ne samo između neprijateljskih zemalja, nego i među bliskim suradnicima, nadziru jedni druge i takoreći im rade iza leđa“, izjavio je za DW Božo Kovačević, predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije „Dag Hammarskjöld“ u Zagrebu, i bivši veleposlanik RH u Rusiji. On smatra da, međutim, ukoliko se govori o svojevrsnom „shizofreničnom“ ponašanju Hrvatske u ovom slučaju, ono ne karakterizira samo tu državu, nego i EU u cjelini. Jer, većina bi članica EU-a zacijelo htjela zadržati pojedinačno dobre odnose s Rusijom kao vanredno potentnim ekonomskim suradnikom, ali nijedna od njih ne želi poreći nužnost protivljenja Rusiji oko odnosa prema Ukrajini.

Kovačević je mišljenja da Hrvatska, kao malena nacija, ne može pretendirati na ulogu moćnog i utjecajnog „igrača“, pa zato ovakve njezine inicijative i upadaju u oko. „Hrvatska je osuđena na neizvjesne pokušaje snalaženja i balansiranje između polova. Dosad to na relaciji s Rusijom baš i nije znala izvesti na dobar način, pa je ovo samo još jedan prilog tome, ni po čemu jako dramatičan. Presudnu ulogu i dalje imaju izravni kontakti dviju vlada. Treba pritom znati da Hrvatska danas ima nešto veći prostor samostalnosti nego u vrijeme pristupanja EU-u i NATO-u. To ćemo morati iskoristiti tako da ne ugrozimo interese tih saveza, ali da unaprijedimo vlastitu gospodarsku suradnju s Rusima“, rekao nam je Božo Kovačević.

S druge strane, kao što je poznato, Sjedinjene Američke Države poduzimaju svoj specifični, no dalekosežni direktni i posredni pritisak na Rusiju i EU. Božo Kovačević slaže se da i u tome treba vidjeti razlog za dvojako držanje Hrvatske, kao i za dojam da Vlada RH više slijedi liniju Bruxellesa, a Pantovčak onu Washingtona, ali napominje da s tako zbunjujućim momentima treba unaprijed računati, ne gubeći iz vida vlastiti interes. Hrvatska je u tako delikatnom vanjskopolitičkom pozicioniranju između EU-a i Rusije ipak daleko od „akrobacija“ kakve izvodi npr. Srbija. Uostalom, nije se bez razloga Hoyt Brian Yee, zamjenik američkog državnog tajnika, prije nekoliko dana odlučio na oštru kritiku Srbije s pozicija EU-a, i to baš kao da je upravo preuzeo visoku dužnost u Bruxellesu.

Agrokorov dug Sberbanku kao gorući problem

Jelena Jurisic (J. Drobnjak/Novosti)

Jelena Jurišić

Jelena Jurišić, profesorica na odsjeku za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i medijska analitičarka odnosa s Rusijom, prenijela nam je da se aktualni događaj zbio u velikoj mjeri stjecajem nesretnih okolnosti, i da nije riječ o dubljim pukotinama između različitih instanci hrvatskih vlasti. „Ali, opravdano se smatra da je Hrvatska pritom ispala neozbiljna. U osnovi“, nastavlja ona, „RH s Rusijom nikad nije imala posebnih teškoća, naprotiv, a posjeta predsjednice Moskvi je znak da nas i dalje značajno uvažavaju. Ovaj slučaj neće to promijeniti, jasno je Rusima da nije posrijedi nikakav suštinski problem. No i nama treba biti jasno da ubuduće moramo prema Rusiji nastupati kvalitetnije.“

„Ruski predsjednik Vladimir Putin nije bez razloga na ručak s predjednicom RH pozvao i Hermana Grefa, glavnog direktora Sberbanka. Od nas se očekuje konstruktivno rješenje pitanja duga Agrokora, a pretpostavljam da tu leži i odgovor na često pitanje kad možemo očekivati Putinov dolazak u Zagreb. To bi svakako Hrvatskoj otvorilo razna vrata u Rusiji, u privrednom smislu“, rekla nam je Jurišić. Tome pribrojimo i složene odnose koje RH ima u regiji zapadnog Balkana, a na koje žele utjecati svi navedeni protagonisti, od Moskve i Bruxellesa do Washingtona. Želi li se RH doista održati u ulozi presudnog regionalnog partnera, više je nego očito da će morati u znatnoj mjeri unaprijediti svoje vanjsko-političke kapacitete.

 

Preporuka uredništva