1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Teška Franjina misija u Meksiku

Ljudska prava, migracije, moral: posjet pape Franje Meksiku prepun je osjetljivih tema. Ali poglavar Katoličke crkve je izgleda odlučan u namjeri da poveća pritisak na vladu i kler kako bi se borili protiv nepravde.

Šest je papa već posjetilo Meksiko. Ali ovaj put sve je drugačije. Posjet Franje drugoj najvećoj katoličkoj zemlji svijeta (12.-18.2.) je poput hodočašća po putu koji obilježavaju latinsko-američke nevolje: izbjeglička drama i ubojstva žena na sjeveru, pobune u zatvorima, droge i nasilje u središnjem dijelu zemlje i strani svijet osiromašenih Maja na jugu.

Program je, tipično latinsko-američki, prepun velikih simboličkih gesti. Jedna od najvažnijih je misno slavlje na granici s SAD-om u Ciudad Juarezu. U prvom redu tamo bi trebale sjediti žrtve iz Iguale.

Nekažnjeni zločini

U tom gradu su (vjerojatno) pripadnici narko-kartela ubili 43 studenata, spominjala se i mogućnost da su oni surađivali s pripadnicima policije i političarima. Upitno je hoće li masakr ikada biti razjašnjen. „Sastanak je važan znak i povećava pritisak na vladu da konačno pogura istragu“, smatra Jannika Röminger iz Centra za Latinsku Ameriku (LAZ). Dobra poznavateljica prilika u Meksiku, koja podržava rad organizacija za zaštitu ljudskih prava u toj zemlji, dodaje: „Pravna država postoji samo formalno. U stvarnosti u 98% slučajeva nema kazni.“

Oko 27.000 ljudi u Meksiku trenutno važi kao „nestale osobe“. Oni su žrtve rata narko-kartela koji je cijelu zemlju gurnuo u nasilje. U proteklih deset godina oko 100.000 izgubilo je život u međusobnim oružanim okršajima drogeraških bandi. Među njima je bilo i puno novinara, političara i aktivista koji su radili na zaštiti ljudskih prava.

Papa Franjo na misnom slavlju u Ecatepecu

Papa Franjo na misnom slavlju u Ecatepecu

Otvoreno pismo Franji

Neposredno uoči papinog posjeta brojne meksičke nevladine organizacije su zato poslale otvoreno pismo Franji. U njemu stoji kako bi Papa za vrijeme susreta s vladinim predstavnicima trebao tematizirati i stanje ljudskih prava u Meksiku.

"Vlada predsjednika Peñe Nietoa relativizira teške povrede ljudskih prava i tretira ih kao izolirane slučajeve“, žale se potpisnici pisma i ufaju se u autoritet iz Rima: „Nadam se da će Vaša solidarnost sa žrtvama doprinijeti tome da se u ovoj zemlji ne izgubi vjera u mir i pravednost.“

Meksički državni predsjednik Enrique Peña Nieto, prakticirajući katolik, morat će poslušati papine moralne propovijedi. Pontifeksov program ne sadrži folklorne priredbe s marijači-skupinama, on se bavi problemima u Meksiku i problematičnim regijama.

Povratak pobunjenika

A jedna od njih je savezna država Michoacán koja tone u nasilju narko-kartela, te Chiapas s pretežito indigenim stanovništvom. Ova je regija postala svjetski poznata 1994., i to zbog pokreta zapatista pod vodstvom "Subcomandantea Marcosa".

Papa Ivan Pavao II. tada je meksičkog biskupa Raúla Veru poslao u pobunjeničku dijecezu San Cristóbal de Las Casas kako bi „zakočio“ tadašnjeg biskupa Samuela Ruiza (1924. – 2011.) – zbog toga što je Ruiz, pobornik teologije oslobođenja (posebice popularne u Latinskoj Americi, nap. red.), podržavao indigene žitelje i pobunu zapatista.

No Vera se tada solidarizirao s Ruizom, on nije ispunio svoju misiju i pao je u nemilost Vatikana. Vera je 1999. iz Chiapasa premješten na sjeveroistok Meksika, imenovan je za biskupa u Saltillu. U međuvremenu riječi ovog 71-godišnjaka opet su dobile na težini, s papom Franjom ga navodno vežu srdačni prijateljski odnosi.

I u Chiapasu se u međuvremenu situacija smirila. No, nema većih promjena kad se radi o velikom siromaštvu ljudi, priča Raúl Vera. "Tako mi je drago da Papa posjećuje Chiapas“, kaže on u razgovoru za DW. „Jedinstveni je znak da će on tamo obići i grob Samuela Ruiza. Ta je gesta snažna kao i proglašenje Gospe od Guadeloupea blaženom!“

Pokojni biskup Samuel Ruiz

Pokojni biskup Samuel Ruiz

Prešućeno zlostavljanje

Gospa od Guadeloupea je zaštitnica Meksika. Katolička crkva u Meksiku ju je dugo vremena omalovažavala, baš kao i Samuela Ruiza i Raúla Veru. Papin danak dvojici teologa oslobođenja zbog toga je ujedno i crkveno-politička poruka.

"Godinama je katolička hijerarhija u Meksiku bila odan saveznik vlade i od toga je profitirala“, piše meksički autor Jorge Zepeda Patterson u španjolskom listu El Pais. „Sad su neki zabrinuti. S pravom: papine reforme propituju krute crkvene norme.“

Ali to nije sve. U Meksiku se katolička crkva bori i s nekažnjenim zločinima. Skandal oko zlostavljanja kod zloglasnih „Kristovih legionara“ meksički je kler dugo prešućivao i skrivao. Tek je 2006. Vatikan smijenio utemeljitelja tog reda Marciala Maciela, koji je desetljećima seksualno zlostavljao seminariste. Pred sudom zbog toga nikada nije morao odgovarati. On je preminuo 2006.