1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Teška borba za doktorsku titulu

Otkrivanje stvarnih ili navodnih plagijata doktorskih disertacija posljednjih mjeseci je česta tema u Njemačkoj. To pogađa i poštene mlade znanstvenike. Oni strahuju da će njihov znanstveni rad izgubiti na ugledu.

***ACHTUNG: Nur für den Artikel von Janine Albrecht, Oktober 2012 verwenden!*** Bilder zum Thema Promovieren in Deutschland Das Zuozhuan ist das früheste narrative Geschichtswerk des alten China und einer der wichtigsten Texte der chinesischen Tradition. Auch die Sinologen wirken am Sonderforschungsbereich der Manuskriptkulturen Asien, Afrikas und Europas mit. *** Wer hat das Bild gemacht?: Autorin Janine Albrecht Wann wurde das Bild gemacht?: 19.10.2012 Wo wurde das Bild aufgenommen?: Hamburg

Thema Doktorarbeit in Deutschland

Sedam katova, pedeset znanstvenika, jedno znanstveno područje – sve se to može naći u Hamburgu, u ulici Warburgstrasse 26. To je samo nekoliko stotina metara od sveučilišta. I tu se istražuje klutura manuskripata u Aziji, Africi i Europi. Znanstvenici s jedanaest azijskih, afričkih i europskih filologija, s područja povijesti umjetnosti, povijesti glazbe, informatike i istraživanja materijala rade skupa. Mnogi od njih rade na svojoj doktorskoj disertaciji.

Meike Zimmermann i njezin profesor Jörg Quenzer

Meike Zimmermann i njezin profesor Jörg Quenzer

Meike Zimmermann želi doktorirati iz japanologije. Zajedno s još 20 kolega sjedi u paviljonu jednostavne bijele nove zgrade. Uživa u ozračju koje tu nalazi. "Tu čovjek ima automatski kontakt s drugim znanstvenicima i doktorandima i ne radi u osami", kaže ova mlada znanstvenica. Lijepo joj je po cijeli dan se baviti znanošću.

Zainteresirano Meike Zimmermann sluša predavanje u Colloquiumu. Tjedno predstavljanje znanstvenih radova i diskusija i njima samo je jedan dio strukturiranog programa promocije. Tu su još predavanja i izlaganja vanjskih predavača. Financijskih problema ovi mladi znanstvenici nemaju. Meike Zimmermann za svoj rad na sveučilištu mjesečno dobiva 1.500 eura neto.

Japanska sveučilišta zapošljavaju samo doktore

Sve više njemačkih sveučilišta nude takve programe za promociju kako bi privukla mlade znanstvenike. Pa ipak, još uvijek samo deset posto mladih znanstvenika svoje doktorske disertacije pišu u sklopu ovakvih programa. Nedostaje novca za takve programe, a broj studenata koji žele napraviti doktorsku disertaciju je velik. Prema podacima Saveznoga statističkog ureda u zimskom semestru 2010/2011. bilo ih je u Njemačkoj oko 200.000.

Izlaganje u Colloquiumu

Izlaganje u Colloquiumu

U posljednje vrijeme se njihov broj stalno povećavao. Jer, tko ima doktorsku titulu lakše pravi međunarodnu karijeru. To vrijedi i za japanologiju, kako naglašava hamburški profesor Jörg Quenzer. "Ako se čovjek želi zaposliti na japanskom sveučilištu kao stručnjak za jezik, u međuvremenu u svakom slučaju mora imati doktorsku titulu", kaže on. Prošlo je vrijeme kad je bilo dovoljno stručno znanje. Osim toga u kulturama istočne azije se jako cijeni to da se netko nekom temom intenzivno bavi godinama, kaže ovaj japanolog.

Manje literature, manje plagijata

Meike Zimmermann se nije zbog karijere odlučila za doktoriranje. Ona je već imala radno mjesto u Japanu. Ali, zbog interesa za japansku povijest vratila se na sveučilište. Za nju je doktorska disertacija neka vrsta dodatnog obrazovanja u koje ova 29-godišnja žena ulaže puno energije. Zato je ljute stalno novi slučajevi u kojima se istaknutim političarima predbacuje plagiranje doktorske disertacije. Strahuje da će opasti vrednovanje doktorskih radova.

I na hamburškom Centru za etiopistiku "Hiob Ludolf", na kojem se istražuje kultura i jezik Etiopije i Eritreje, prate izvještaje o pokušajima krivotvorenja doktorskih disertacija. Na tom malom znanstvenom području pokušaji plagiranja nisu problem, kaže voditelj Centra, profesor Alessandro Bausi. Tu bi brzo upalo u oči kad bi doktorand prepisao druge znanstvene radove, jer tu nema puno literature. "Sveučilište nam je stavilo na raspolaganje software kako bismo mogli provjeriti jesu li dijelovi teksta plagijat ili ne", kaže Bausi.

Nedostatak vremena nekad frustrira

Angela Müller

Angela Müller

Dvoja vrata dalje sjedi Angela Müller koja pod vodstvom profesora Bausija piše doktorski rad o promjeni uloge i vlastitog poimanja žena u Etiopiji. Ona je sama odabrala temu i predložila ju profesoru. 90 posto doktoranada u Njemačkoj bira ovaj tradicionalni put do doktorske titule. Financiraju se ili uz pomoć stipendija ili tako što rade pola radnog vremena. Angela Müller radi kao asistentica svom profesoru. Svoju disertaciju piše usput.

Ova 34-godišnja etiopistica je s doktorskim radom počela 2010., a kraj još nije na vidiku. Nastoji odvojiti dane kad će se moći potpuno koncentrirati na doktorsku disertaciju. Bilo je razdoblja kad je bila frustrirana jer nije imala dovoljno vremena za bavljenje doktorskom disertacijom. Ali, njezino veliko oduševljenje Etiopijom ju motivira da nastavi: "Smatram to velikim dobitkom da svoju temu mogu znanstveno obraditi, to se jednostavno novcem ne može platiti."

Preporuka uredništva