Težak život pingvina na Antarktiku - klimatske promjene donose neočekivane probleme

Ne mislimo pri tome prvenstveno na ljude: pri istraživanju ponašanja kraljevskih pingvina znanstvenici su došli do neočekivanih otkrića. Ona su bila tema nedavne 28. Međunarodne konferencije o Antarktiku održane u Bremenu na kojoj su se susreli istraživači iz cijelog svijeta.

Život roditelja kraljevskih pingvina dovoljno je težak i bez klimatskih promjena. Samo proces ležanja na jajima traje 55 dana, a sve dok se nasljedstvo ne izliježe iz jaja moraju ga od antarktičke hladnoće štititi 24 sata na dan skrivajući ga pri tome u trbušnoj bori. A čim se mladunče izliježe potrebno je nahraniti gladna usta. Hrana za njih stiže iz daleka. Naime, dok kraljevski pingvini na rubu Antarktika i susjednih otoka odgajaju svoje potomstvo, područja na kojima oni love svoju hranu nalaze se jako daleko, na otvorenom moru:

”Pinvinima smo uz pomoć pištolja za davanje injekcija ispod kože ugradili čipove, s kojima, a pomoću satelita, možemo pratiti njihovo kretanja. Tako smo saznali gdje se na moru nalaze njihova lovišta. Znali smo da oni love na otvorenom moru ali smo podcijenili udaljenost koju pingvini prevale na putu do njih. U prosjeku se lovišta nalaze oko 400 kilometara ispred obale. U toplijim godinama te životinje u potrazi za hranom samo u jednom smjeru prevale 700 do 800 kilometara”,

priča Yvon Le Maho iz Centra za ekologiju i energetsku fiziologiju u Strassbourgu. Zbog efekta staklenika sve češće se događaju te tople godine, a to znači da kraljevski pingvini moraju u potragu za svojim ribljim specijalitetima sve češće moraju potražiti daleko na otvorenom moru. Budući da se tako na putu nalaze duže nego što je bio slučaj u proteklim tisućljećima evolutivnog razvoja pojavljuju se dosada nepoznati problemi vezani uz ”plan” čuvanja jaja mladunčadi. Naime, očevi malih pingvina leže na jajima neposredno prije nego što se oni izlijegu nadajući se da će se u pravom trenutku s puta vratiti majka, i što je još važnije da će ona na putu dobro napuniti trbuh:

”Što otac radi sa novorođenčetom ukoliko se njegova partnerica prekasno vrati? Otkrili smo da očevi onda hrane mlade. Ali pošto oni u tom trenutku u pravilu već tri tjedna leže na jajima to znači i da je riba u njihovom trbuhu stara najmanje tri tjedna. Nakon te spoznaje smo se počeli zanimati za proces kojim oni konzerviraju hranu”,

objašnjava Le Maho. U trbuhu kraljevskog pingvina vladaju temperature od preko 30 stupnjeva. Kako bi došli do odgovora na pitanje o konzerviranju, biolozi su ispitali sadržaje trbuha onih pingvina koji leže na jajima. Otkrili su da se tamošnje bakterije nalaze u jednoj vrsti zimskog sna, i to zajvaljujući jednoj do sad

”Identificirali smo jedan peptid, jednu novu molekulu koju smo po latinskom imenu za pingvine nazvali spheniscin. Ta materija ubija bakterije i gljive, pa čak i one koje su opasne za ljudsko zdravlje. Budući da svi pingvini svoje mlade mogu hraniti i nekoliko tjedana nakon što se oni izlijegu iz jaja, vjerojatno je da svi oni posjeduju slične molekule”,

napominje stručnjak iz Strassbourga. Ta rezervna porcija iz očevog trbuha dostatna je za samo desetak dana života mladih pingvina. Ako se do tada majka ne vrati s puta, mladi izgladne i uginu. Biolozi se dakle pribojavaju da bi promjene u klimi i sve udaljenija lovišta mogli ugroziti vrstu kraljevskih pingvina. Oni smatraju da je dosegnuta granice do koje se pingvini mogu prilagoditi promjenama u prirodi. Dobra vijest cijelog projekta je da su se za otkriveni peptid počeli interesirati znastvenici iz drugih područja. Možda će se on moći upotrijebiti u medicini u borbi protiv teških zaraznih bolesti.(Dagmar Röhrlich)