1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tapkanje na mjestu u pregovorima s Iranom

Iduća runda pregovora oko iranskog atomskog programa bi trebala potrajati do srpnja 2015. Dosadašnja bilanca ne obećava uspjeh. Argumenti su razmijenjeni, pozicije pregovaračkih strana nepromijenjene. Je li uspjeh moguć?

Nikada pregovarački partneri u sporu oko iranskog atomskog programa nisu bili bliže nego danas. To je proteklih dana poput vjetrenjače ponavljao njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. I svejedno to nije bilo dovoljno za postizanje konkretnog sporazuma. Istekom roka za okončanje pregovora i postizanje dogovora (koji su definirali sami pregovarači) skupina 5+1, znači sve članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s pravom veta plus Njemačka, i Iran usuglasili su se oko toga da se rok za postizanje političkog sporazuma ponovno produži. Novi rok je 1. ožujak 2015. godine. Svi detalji trebali bi se precizirati do srpnja iduće godine.

Argumenti su na stolu

A do tada bi na snazi trebao ostati "prijelazni" sporazum dogovoren na pregovorima u studenom 2013. u Ženevi. Njime je predviđeno da Iran "zamrzne" ekspanziju svog atomskog programa i dozvoli pojačane kontrole. Zauzvrat vodstvo u Teheranu može računati s labavljenjem trgovinskih i financijskih sankcija. Iran bi ubuduće mjesečno mogao raspolagati s 560 milijuna eura (700 milijuna američkih dolara) sa svojih zamrznutih računa. To je "nagrada" za spremnost Teherana da ne poduzima nove mjere za širenje svog nuklearnog programa.

Oliver Meier

Oliver Meier, stručnjak za atomsko oružje

Time su obje strane na koncu konca ponovno samo kupile vrijeme. A vremena im nikada nije nedostajalo. Već oko desetljeća dvije strane pregovaraju. Najprije neslužbeno, a kasnije su argumenti razmjenjivani, pozicije precizirane i mali napreci ostvareni i u institucionalnom obliku. A rokovi za konačni dogovor uvijek iznova produžavani. Oko središnjeg pitanja, pitanja obogaćivanja urana i ukidanja sankcija, još nema dogovora.

Gordijski čvor

Pritom su u oba slučaja već odavno poznate pozicije obiju strana. Kod pitanja obogaćivanja urana i jedna i druga strana ostaju kod svojih maksimalnih zahtjeva. Iran ustraje na tome da postojeća postrojenja za obogaćivanje urana ne "gasi". A SAD inzistira upravo na tome.

"Po tom pitanju na obje strane su se pozicionirali odlučujući akteri", kaže Oliver Meier, stručnjak za širenje nuklearnog oružja u berlinskoj Zakladi za znanost i politiku (SWP): "Na jednoj strani američki Kongres inzistira na tome da Iran reducira svoje kapacitete, a ne da ih samo ograniči. Na drugoj strani Vrhovni religiozni vođa, ajatolah Hamenei upravo to isključuje i najavljuje da će Iran svoje kapacitete proširiti."

Infografika s postrojenjima iranskog nuklearnog programa

Postrojenja iranskog nuklearnog programa

Pozicije dviju strana se razlikuju umnogome i po pitanju sankcija. Dok Iranu, čija je privreda u krizi, labavljenje sankcija ne ide dovoljno brzo, posebice u Kongresu u Washingtonu vlada još uvijek velika skepsa oko (pre)brzog napretka po tom pitanju. Ukidanje sankcija bi moglo biti težak proces. Tijekom proteklih osam godina donesena je vrlo komplicirana mreža raznih pravila. Osim sankcija koje je donijelo Vijeće sigurnosti UN-a, kaznene mjere su donijeli i Europska unija i SAD. A unutar SAD-a postoje opet dvije vrste sankcija: one koje je donio Kongres i one koje je proglasio predsjednik SAD-a.

Ima li vremena za dogovor?

Što može donijeti novo produženje roka za okončanje pregovora? "Dođe li do sporazuma, poboljšale bi se i pretpostavke za uključenje Irana u strategiju za rješenje regionalnih sukoba", pojašnjava Oliver Meier. Iran je "igrač" u mnogim konfliktima Srednjeg Istoka, u Siriji, Iraku, Libanonu i u Afganistanu, u njima igra ključnu ulogu. "Zanimljivo je da se za razliku od ranijih pregovora više ne spominje opcija njihove konačne propasti", tvrdi Meier. To je za njega dokaz približavanja pozicija u nekolicini važnih točaka. Ipak, stručnjak SWP-a sumnja da je moguće brzo postizanje trajnog dogovora u atomskom sporu s Iranom: "Da se radilo samo o kratkoročnom produženju za nekoliko dana ili tjedana, onda bi to moglo upućivati na zaključak da je takav dogovor kratkoročno doista i moguć." Ali s obzirom da se radi o nekoliko mjeseci, mora se biti skeptičan oko toga jesu li pretpostavke za sporazum doista tako dobre, dodaje naš sugovornik.

Barack Obama

Barack Obama

Protivnici sporazuma u Washingtonu i Teheranu će to vremensko razdoblje iskoristiti kako bi ojačali svoje pozicije, boji se Meier. U Washingtonu će u siječnju 2015. s radom početi novi sastav Kongresa, u kojem u oba doma dominiraju oporbeni republikanci. Prilično je neizvjesno hoće li predsjednik SAD-a Barack Obama u toj situaciju uspjeti pronaći većinu koja bi podržala rješenje pregovora s Iranom. Protiv volje Kongresa Obama može u najboljem slučaju samo neko vrijeme "zamrznuti" pojedine američke sankcije protiv Irana.

U idućim mjesecima će se pogoršati i situacija za iranskog predsjednika Hasana Rohanija. U više je navrata on obećao da će poboljšati gospodarsku situaciju u svojoj zemlji. A za to mu je potrebno brzo ukidanje sankcija. Inače bi njegovi konzervativni protivnici mogli pobijediti na parlamentarnim izborima početkom 2016.

Više nema puno vremena za rješenje, toga su svjesne obje strane. Već početkom prosinca trebali bi se održati novi pregovori na razini stručnjaka, a trebali bi se sastati i pregovarački timovi. Na tim sastancima ne treba očekivati odlučujući pomak u rješavanju nuklearnog spora s Iranom.

Preporuka uredništva