1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Tanka granica između Libanona i Hezbollaha

Od prvog sukoba i otmice dvojice izraelska vojnika, nije bilo sumnje kako su otmičari pripadnici vojnog krila Hezbollaha – točnije, Hezb'Allaha, što bi u prijevodu značilo Božje stranke.

Opet eksplozije u Bejrutu - zbog ili Hezbollahu unatoč?

Opet eksplozije u Bejrutu - zbog ili Hezbollahu unatoč?

Ipak, rat se vodi na području Libanona i okrivljuje se službeni Bejrut kako nije razoružao tu paramilitarnu organizaciju. Jer, u toj mediteranskoj zemlji, čiji je jug do 2000. bio pod izraelskom okupacijom, doista je teško povući crtu i odrediti gdje prestaje država Libanon, a gdje počinju interesi Hezbollaha. Riječ je o jednoj od najutjecajnijih šijitskih stranaka u zemlji i to ne samo po činjenici da su iz te stranke u libanonskoj Vladi dva ministra, a da u parlamentu te zemlje od ukupno 128 zastupnika 23 dolaze iz Hezbollaha.
Sam korijen te organizacije u vojnom je otporu izraelskoj okupaciji Libanona. Iako je u tom neslavnom ratu bio čitav niz milicija i paramilicija, oko 1982. se pojavila nova formacija s jasnim ciljem: istjerati Izraelce i zaštiti interese šijitskih muslimana. Šijite je u Libanonu zastupala i veća organizacija, Amal, ali Hezbollah je privukao i čitav niz njezinih pripadnika, osobito onih s juga zemlje. Jer dok se Amal ponekad i gubio u taktiziranju s i više nego brojnim libanonskim vjerskim, političkim i rodbinskim frakcijama, Hezbollah je od početka uzor vidio u iranskoj islamskoj revoluciji i u njezinom vođi, imamu Homeiniju. Ne na kraju i zbog financijske i vojne potpore iz Teherana, odlazak Izraelaca iz Libanona Hezbollah je dočekao kao ozbiljna snaga na jugu zemlje - i među stanovništvom je slavljen kao pobjednik nad izraelskim okupatorima.

Humanitarna djelatnost Hezbollaha

Još dok su trajale borbe, Hezbollah je veliku pažnju polagao i na djelovanje među civilima: osnivao je bolnice, izbjegličke kampove, škole, a nakon rata je ulagao i u ostale infrastrukturne projekte, od cesta pa do socijalnih ustanova. Danas nadzire i jednu televizijsku postaju. Time je stekao popularnost ne samo među šijitima (u sunitskom i dijelom kršćanskom Libanonu oni su dugo bili samo pridošlice), nego i među siromašnima bez obzira na vjeroispovijest. Šeik Naim Qasim, zamjenik tajnika Hezbollaha ističe: "Hezbollah je doktrina i socijalna politička stranka. Po prvi puta sudjelujemo i u libanonskoj vladi zato jer nas trebaju u predstojećim odlukama. Hezbollah djeluje prema svojim načelima, a istovremeno za dobrobit Libanona. Isto tako radimo na gospodarskim i socijalnim potrebama Libanonaca."
Ipak, Hezbollah se ni uz najbolju volju ne može nazvati dobrotvornom organizacijom: još za vrijeme rata s Izraelom, cilj su mu bili i svi ostali strani vojnici pa je tako, između ostalih, kriv za pogibiju preko 200 američkih marinaca što je dovelo do povlačenja međunarodnih snaga iz Libanona. Nakon povlačenja Izraela iz Libanona nastavile su se i akcije i provokacije protiv izraelskih snaga. Zato je Izrael likvidirao prvog vođu Hezbollaha, Abbasa al Musawija. Izrael optužuje Hezbollah ne samo da je idejni vođa niza samoubilačkih napada u toj zemlji, nego i da oružjem opskrbljuje palestinski Hammas.

Libanonu treba i Hezbollahova vojna snaga

Službeni je Bejrut do sada uglavnom Hezbollahu gledao kroz prste na ono što radi, iako je UN je već dva puta – 2004. i 2005. – rezolucijama pozvao Libanon da razoruža sve paramilicije. Jer i Bejrut, baš kao i Hezbollah, smatra da problem granice Libanona s Izraelom još uvijek nije riješen. Tu je i dio Golanske visoravni. Izrael drži da on pripada njemu, a ne Libanonu. Zbog toga se ni libanonskom ministru pravosuđa, Khaledu Kabbaniju nije žurilo razoružati Hezbollah: "Mi još uvijek imamo problem s Izraelom, naime farme Shebe. Kada bi se i Izrael držao rezolucije 425 i potpuno povukao s libanonskog područja, onda više ne bi bilo razloga da Hezbollah bude naoružan. Hezbollah brani teritorij Libanona i to je posljedica prirodnog prava. Problem oružja Hezbollah unutarnja je stvar Libanona koji bi se onda mogao riješiti dogovorom između Vlade i Hezbollaha."
Ministar Kabbani je zapravo predstavnik političkih snaga koje su protiv bilo kakvih tijesnih odnosa sa Sirijom i koji su došli na vlast nakon atentata na bivšeg premijera Harririja najvjerojatnije isplaniranog upravo u Damasku. Ali ovaj libanonski ministar ipak brani Hezbollah koji se često optužuje upravo zbog veza ne samo s Iranom nego i sa Sirijom. To je još jedan od paradoksa male zemlje poput Libanona, kojoj je važna i sama vojna snaga Hezbollaha; procjene govore o oko 2000 pripadnika i određenu količinu oklopnih vozila, topništva i raketnih sustava kratkoga dometa. S druge strane, Hezbollah tvrdi kako doduše zastupa mišljenje uvođenja Božje države u Libanonu, ali kako je ipak i prije svega libanonska stranka. Zamjenik tajnika Hezbollaha, šeik Quasim objašnjava: "Iran nema nikakvog utjecaja u Libanonu. I ako mislite na suradnju s Hezbollahom, mi smo libanonska stranka koja se brine za Libanon."