1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Talijanski referendum: opasnost za euro?

Uoči referenduma u Italiji na financijskim tržištima vlada nervoza. Prijeti li nam još jedno „glasanje iz protesta“?

Nakon što su Britanci glasali za Brexit i Amerikanci izabrali Trumpa za predsjednika referendum, koji se održava u Italiji 4. prosinca, se doživljava kao sudbinski. Ukoliko Talijani budu većinom zaokružili "Da" u zemlji će moći biti provedene temeljne reforme, vjeruje premijer Matteo Renzi. Ukoliko budu glasali protiv, to bi mogao biti početak kraja eurozone.

Prema rezultatima većine provedenih anketa očekuje se da će Talijani zaokružiti "Ne", dakle odbiti reformu Ustava čiji je cilj smanjenje ovlasti i veličine Senata, drugog doma talijanskog parlamenta. S obzirom na promjene izbornog zakona, koje su stupile na snagu još u ljeto, reforma ustava bi olakšala rad vlade. Stranka, koja ubuduće osvoji 40 posto glasova, u parlamentu dobiva apsolutnu većinu. Ojačana na takav način ona bi mogla provesti hitno potrebne reforme.

Upravo to je uvijek bila slabost talijanske politike. Italija je naime u posljednjih 70 godina imala 63 vlade. "Često su vlade padale upravo u onom trenutku kada su pokušavale provesti reforme", kaže Christian Dunstmann, profesor ekonomije na sveučilištu College u Londonu. On sam je u Italiji dugo godina bio profesor. "Posljednjih pet desetljeća smo vidjeli, da se važne i neophodne reforme mogu provesti samo uz vrlo velike poteškoće", kaže Dunstmann za DW.

Premijer Renzi je najavio podnošenje ostavke ukoliko Talijani na referendumu budu odbili reforme. Kasnije je povukao tu izjavu.

Nervoza na financijskim tržištima

Financijska tržišta su nervozna uoči talijanskog referenduma. Dobit na talijanske državne obveznice se udvostručila na više od dva posto - što je indicija za to da raste nesigurnost kod investitora.

Njihov argument glasi ovako: "Ne" bi bila pobjeda populista i protivnika eura. Oni bi onda prvom sljedećom prilikom mogli preuzeti vlast. Pokret "Pet zvjezdica", najveća talijanska opoziciona stranka, želi da građani glasaju o članstvu u euro-zoni.

Vjerojatnost da Italija napusti monetarnu uniju, tvrtka za savjetovanje o investiranju Sentix, procjenjuje u međuvremenu na 19,3 posto što je više nego ikada ranije. Sentix se pri tome poziva na anketu provedenu među oko 1000 financijskih stručnjaka.

Visoka nezaposlenost, nedostatak privrednog rasta

Deutschland Eingangsschild Europäische Zentralbank EZB neue Zentrale (Getty Images/AFP/D. Roland)

Kako će reagirati eurozona?

Premijer Renzi je prije gotovo tri godine stupio na funkciju kao reformator. "Pokrenuo je brojne stvari u dobrom smjeru, poput reforme radnog zakonodavstva", kaže Dunstmann. "Firmama je sada nešto jednostavnije otpustiti uposlene", kaže on. K tomu dolaze porezne polakšice za mala i srednja poduzeća.

"Vlada je uradila svoje domaće zadatke", kaže i Jörg Buck, direktor njemačko-talijanske Gospodarske komore u Milanu. "Jasna želja privrede je da Renzijeva vlada nastavi svoj rad u ovom smislu." Preduvjet za to bi upravo bila reforma ustava o kojoj se odlučuje na referendumu. "Iz ugla privrednih udruga ona bi bila majka svih reformi", kaže Buck za DW. Onima koji zagovaraju "Ne" na referendumu, kako kaže Buck, je nasuprot tome manje važan sadržaj, a više ih zanima "da sruše vladu."

Činjenica je da loša ekonomska situacija slabi Renzijevu poziciju. Još uvijek je oko 12 posto Talijana bez posla, među mladima je nezaposlenost mnogo viša, 40 posto. Privredni učinak je danas niži nego prije deset godina. A zaduženost države iznosi više od 130 posto bruto nacionalnog dohotka, što je u eurozoni, nakon Grčke, najveća zaduženost.

"Ne" na referendumu je za brojne Talijane mogućnost da daju oduška svom nezadovoljstvu. To je "Ne" neoliberalnim reformama. "Ne" mjerama štednje. "Ne" establišmentu. "Ne" euru i EU. "Trump je pokazao da se može pobijediti unatoč svemu i svima", kaže Matteo Salvini, šef desno-populističke stranke Lega Nord.

"Ne" bi moglo izazvati šok na financijskim tržištima, strahuje Europska središnja banka (ESB). "Ovisno o stupnju šoka trebamo odvagati moramo li nešto učiniti ili ne", rekao je zamjenik predsjednika ESB-a Vitor Constancio. Već četiri dana nakon referenduma ESB bi sa sastanka vijeća banke mogla poslati signal kako bi umirila tržišta. Dalje ublažavanje monetarne politike bi naravno ionako već glasne kritike iz Njemačke još pojačalo.

K tomu dolazi i neriješena kriza talijanskih banaka koje pate pod brdom kredita bez pokrića. Banka Monte dei Paschi di Sienna pokušava do kraja godine povećati svježi kapital u visini do pet milijardi eura - što je mnogo više od njene tržišne vrijednosti. To će nakon referenduma biti prvi test raspoloženja na tržištu, vjeruje londonska tvrtka Lombard Street Research (LSR). Ova tvrtka upućuje na to da će u narednoj godini nedostajati oko 70 milijardi eura u obveznicama talijanskih banaka.

Problem eura

 Italien Wahlplakat vor dem Referendum (DW/M. Williams)

Protivnici u vodstvu

"No najveći rizik nije referendum, nego ekonomska stagnacija", navode analitičari Lombard Street Researcha. Jer to ne koči samo Italiju, nego cijelu eurozonu. "Problem je to da euro ne može funkcionirati sa sadašnjim članovima i osim toga da je ekstremno nesocijalan", kaže ekonomist LSR-a Charles Dumas. Nijemci bi zapravo trebali potpuno drugačiju monetarnu politiku nego Talijani, kaže Dumas. "To populistima osigurava solidnu bazu. Oni nakon talijanskog referenduma imaju još brojne mogućnosti da uzdrmaju establišment EU."

U ožujku 2017. godine izbori se održavaju u Nizozemskoj, u travnju slijedi Francuska, a na jesen Njemačka. U svakoj od ovih zemalja postoje jake desno-populističke stranke koje odbijaju i euro i EU. U Italiji su sljedeći regularni izbori u proljeće 2018. godine - naravno pod pretpostavkom da Renzi do tada izdrži.

 

Preporuka uredništva