1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Talijan gradi berlinski gradski dvorac

Žiri arhitekata i političara objavio je da je pobjednik natječaja za gradnju berlinskog gradskog dvorca talijanski arhitekt Francesco Stella. Ta odluka je, rečeno je, donesena jednoglasno.

Pobjednički model Francesca Stelle

Pobjednički model Francesca Stelle

Njemački ministar kulture Berd Neumann nije mogao dovoljno nahvaliti pobjednički projekt. Opisao ga je kao "mudru arhitektonsku poveznicu starog i novog - moderne uporabe i rekonstrukcije originalnog dvorca". Talijan Francesco Stella iz Vicenze je udovoljio baš svim željama Bundestaga: predviđa identičnu rekonstrukciju fasade s tri strane, kao i dvije trećine dvorišta i kupole. Riječ je o projektu koji će stajati najmanje pola milijarde eura. Samo se troškovi za fasadu procjenjuju na 80 milijuna eura, a zgrada bi trebala imati 40.000 četvornih metara razmještenih na tri kata. Tih 80 milijuna bi, i to je mali kuriozitet, trebala osigurati privatna udruga "Berlinski dvorac" iza koje stoji hamburški poduzetnik Wilhelm von Boddien. On je također oduševljen izborom žirija. Njegov je osobni san rekonstrukcija starog dvorca i obećao je da će on skupiti 80 milijuna za fasadu. Gradnja bi trebala početi 2010., a završiti 2013.

Trg na kojem se njemačka povijest može opipati

Na mjestu gdje je u 1699. izniknuo pompozni dvorac njemačkog majstora graditeljstva Andreasa Schlütera (1662-1714.) toliko toga se događalo da je ono gotovo samo po sebi spomenik: s tog mjesta su vladali pruski kraljevi, socijalist i revolucionar Karl Liebknecht je 1918. s balkona dvorca proglasio "slobodnu socijalističku republiku", na tom trgu su radnici u doba Weimarske republike održavali prosvjede, a kasnije na njemu paradirali nacisti.

Karl Liebknecht proglašava slobodnu socijalističku republiku

Karl Liebknecht proglašava "slobodnu socijalističku republiku"

Nakon podjele Njemačke trg je dobio ime Marxa i Engelsa, s njega su uklonjeni ostaci oštećenog dvorca i umjesto njega je vodstvo DDR-a postavilo "Palaču Republike". Sam trg bio je poprište za velike komunističke parade. Kada je pao Berlinski zid, trg je s reprezentativnim DDR-ovskim zdanjem počeo propadati. Konačno je odlučeno da će azbestom zatrovana zgrada biti srušena, što je značilo da će atraktivna lokacija uz široku aleju Unter den Linden koja vodi do Brandenburški vrata postati - ledina!

Nekadašnja Palača Republike

Nekadašnja "Palača Republike"

(Pre)Malo prostora za kreativnost

I oko te ledine se počela voditi bitka. Dio političke i kulturne javnosti htio je da se na tom mjestu ponovno sagradi barokni gradski dvorac, onakav kakvog je izvorno izgradio Schlüter i koji je bio najznačajnije svjetovno zdanje barokne arhitekture u sjevernoj Njemačkoj. Drugi su se tome protivili jer su to smatrali prestaromodnim i neprimjerenim vremenu i Berlinu danas. Oni su htjeli da mjesto na kojem je nekada stajao reprezentativno barokno zdanje oblikuju poznati arhitekti s punom kreativnom slobodom.

Ovako je dvorac izgledao 1950., oštećen u ratnim bombardiranjima, prije nego su ga komunisti iz DDR-a srušili

Ovako je dvorac izgledao 1950., oštećen u ratnim bombardiranjima, prije nego su ga komunisti iz DDR-a srušili

No, političke veličine poput predsjednika Horsta Köhlera i bivšeg kancelara Helmuta Kohla su se osobno zalagali za "stari sjaj" dvorca. 2002. je Bundestag je, prema geslu, "i jare i pare", odlučio da će dvorac biti rekonstruiran prema Schlüterovim planovima: s tri strane - samo na istočnoj fasadi arhitekti imaju nešto prostora za kreativnu slobodu.

Kompjuterska animacija novoizgrađenog dvorca po uzoru na stari original

Kompjuterska animacija novoizgrađenog dvorca po uzoru na stari original

To je razgnjevilo i ogorčilo arhitekte poput Daniela Libeskinda koji tvrde da je to povratak u prašnjavi Biedermeier i traže više slobode u oblikovanju reprezentativnog zdanja. Udruge arhitekata upravo tu nalaze objašnjenje za činjenicu da se na natječaj javilo samo 153 arhitekta. Christine Edmaier, predsjednica Udruge njemačkih arhitekata, kaže da bi bilo normalno da se na jedan ovakav natječaj javilo oko 1.000 arhitekata. Ali rekonstrukcija starog dvorca za jedan dio arhitekata je pretežak zadatak, a za drugi - predosadan.