Tajvan ne razumije "ulizivanje" Njemacke prema Kini
23. siječnja 2004Oglas
Tajvan je veoma nezadovoljan politikom koju vodi njemacki kancelar Schröder. Doduše taj otocic-država koja nije clanica Ujedinjenih Naroda i sa kojom ne postoje službeni medudržavni odnosi može razumjeti da Njemacka želi suradivati sa Narodnom Republikom Kinom. Ali ne može razumjeti nakanu izvoza njemacke tvornice za obogacivanje nuklearnog goriva u Kinu niti rijeci kancelara Schrödera izrecene ovog prosinca u Pekingu, kako podržava "politiku jedne Kine" kao što je Kina podržavala politiku ujedinjene Njemacke. Iz Tokija nam je prilog poslao Martin Fritz.
Jer ujedinjenje Njemacke ne može se usporediti sa aspiracijama kontinentalne Kine da i otok Tajvan pripoji matici - pa ako i treba, oružjem kao što je više puta službeni Peking neuvijeno dao do znanja. A Zapadna Njemacka nikad nije imala ni usmjerene rakete na Istocnu Njemacku i stoga podpredsjednica Tajvana Anette Lu za njemacku postaju ARD ne razumije ni inicijativu da se ukine embargo za isporuku oružija u Kinu. "Prošle godine je citav svijet potrošio mnogo i vremena i novca kako bi se borio protiv terorizma. A ako zemlja kao Njemacka namjerava visokorazorno moderno oružje dijeliti sa Kinom koja je poznata po svojoj sklonosti hegemoniji, onda bi to bilo komicno. Iz ocišta Tajvana Kina - sve dok ima usmjerene rakete na našu zemlju - provodi državni terorizam. A ako Njemacka podržava Kinu, to bi bilo nešto nevjerojatno."
Službeni Peking osobito je razljutila nedavna najava referenduma na Tajvanu o nezavisnosti. Predsjednik Tajvana Chen Shui-Bian najavio je kako slijedi cilj "potpune nezavisnosti Tajvana u buducnosti" ali Kina je porucila da ce ovakvo i formalno odcjepljenje shvatiti kao vojnu provokaciju. Podpredsjednica Tajvana, Anette Lu: "Ljudi na Tajvanu osjecaju se izloženim ne samo krizi sa raketama, nego svjetskoj krizi. Svjetske vode govore o miru, pravdi i ljudskim pravima. Ali nacin na koji se ulizuju Kini, te potpuno brkaju te vrijednosti."
Tim više što je Kina doista najznacajniji trgovinski partner Njemacke u Aziji - ali promet sa Maticom je tek tri puta veci od onoga i sa samim Tajvanom. No ta zemlja nije clanica Ujedinjenih Naroda, u njoj nema njemackog veleposlanstva - ali ipak postoji "ured". Slicno je i kod Sjedinjenih Americkih Država: ona takoder službeno Tajvan ne priznaje, ali još nije objavila kako je napustila doktrinu da ce vojno intervenirati na strani Tajvana ako ga napadne Narodna Republika Kina.
Jer ujedinjenje Njemacke ne može se usporediti sa aspiracijama kontinentalne Kine da i otok Tajvan pripoji matici - pa ako i treba, oružjem kao što je više puta službeni Peking neuvijeno dao do znanja. A Zapadna Njemacka nikad nije imala ni usmjerene rakete na Istocnu Njemacku i stoga podpredsjednica Tajvana Anette Lu za njemacku postaju ARD ne razumije ni inicijativu da se ukine embargo za isporuku oružija u Kinu. "Prošle godine je citav svijet potrošio mnogo i vremena i novca kako bi se borio protiv terorizma. A ako zemlja kao Njemacka namjerava visokorazorno moderno oružje dijeliti sa Kinom koja je poznata po svojoj sklonosti hegemoniji, onda bi to bilo komicno. Iz ocišta Tajvana Kina - sve dok ima usmjerene rakete na našu zemlju - provodi državni terorizam. A ako Njemacka podržava Kinu, to bi bilo nešto nevjerojatno."
Službeni Peking osobito je razljutila nedavna najava referenduma na Tajvanu o nezavisnosti. Predsjednik Tajvana Chen Shui-Bian najavio je kako slijedi cilj "potpune nezavisnosti Tajvana u buducnosti" ali Kina je porucila da ce ovakvo i formalno odcjepljenje shvatiti kao vojnu provokaciju. Podpredsjednica Tajvana, Anette Lu: "Ljudi na Tajvanu osjecaju se izloženim ne samo krizi sa raketama, nego svjetskoj krizi. Svjetske vode govore o miru, pravdi i ljudskim pravima. Ali nacin na koji se ulizuju Kini, te potpuno brkaju te vrijednosti."
Tim više što je Kina doista najznacajniji trgovinski partner Njemacke u Aziji - ali promet sa Maticom je tek tri puta veci od onoga i sa samim Tajvanom. No ta zemlja nije clanica Ujedinjenih Naroda, u njoj nema njemackog veleposlanstva - ali ipak postoji "ured". Slicno je i kod Sjedinjenih Americkih Država: ona takoder službeno Tajvan ne priznaje, ali još nije objavila kako je napustila doktrinu da ce vojno intervenirati na strani Tajvana ako ga napadne Narodna Republika Kina.
Oglas