1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tajni dogovor Merkel i Putina?

Britanski Independent u četvrtak (30.07.) je pisao o tome kako postoji tajni dogovor između Njemačke i Rusije za rješenje ukrajinske krize. Političari njemačke vlade to demantiraju.

Kuje se tajni plan između Rusije i Njemačke kako bi se riješila ukrajinska kriza? Ove tvrdnje Gernot Erler pobija. "Ovo nije ništa drugo do zapaljivi naslov iza kojeg se ne krije ništa", tako kaže opunomoćenik Vlade Njemačke za Rusiju. I njegov stranački kolega iz SPD-a, Rolf Mützenich smatra da u izvještaju nema "neke velike i neposredne istine". To bi onda bilo upravo onako kako strahuju istočnoeuropske zemlje, kaže potpredsjednik Kluba zastupnika SPD-a, a to je da se o njihovim glavama dogovaraju Rusija i Njemačka. "To je nezamislivo!"

Nijedan od ova dva političara se ne slaže s pisanjem lista Independent, što je već u četvrtak ujutro (31.7.) demantirao i potpredsjednik njemačke vlade Steffen Seibert. Naime, u četvrtak je britanski dnevnik, ne navodeći izvore, pisao kako Merkel i Putin rade na zajedničkom "tajnom planu" za rješavanje ukrajinskog sukoba. Ali, ovaj plan je navodno na ledu otkako je oboren zrakoplov malezijske zrakoplovne tvrtke na letu MH17 u Ukrajini. List također citira anonimnog "insajdera", koji očekuje nastavak pregovora čim se razjasni situacija u vezi s padom zrakoplova.

"Zemlju za plin"

Pod naslovom "Zemlju za plin", autorica opisuje navodni plan koji se tajno kuje. Prvi korak tog plana bi bio da Moskva prestane podržavati separatiste na istoku Ukrajine. A "protuusluga" bi bila da se regiji da pravo na samoopredjeljenje. Istovremeno bi Kijev trebao zajamčiti Putinu da se neće učlaniti u NATO. Zbog toga bi Rusija onda obećala da neće ometati trgovinske veze Ukrajine sa EU. U tekstu se dalje navodi kako bi Rusija u drugom koraku Ukrajini obećala dugoročni ugovor o ispruci plina i odštetu u milijardskom iznosu. To bi također trebala na neki način biti odšteta za izostanak sredstava koje je Rusija plaćala Ukrajini za crnomorsku flotu, što je naravno otpalo nakon pripojenja Krima. A posljedica ovog dogovora bi bila, prema pisanju Independenta, priznanje aneksije od strane međunarodne zajednice.

Gernot Erler

Gernot Erler

No, nema šanse da se to dogodi, kaže političar njemačkog SPD-a Erler u razgovoru za DW. Jer, pripojenje se kosi s međunarodnim pravom. "I upravo zbog toga Zapad ne može priznati aneksiju." Šefovi država i vlada G7 su tek početkom tjedna osudili "aneksiju Krima od strane Rusije kao rusku akciju za destabilizaciju Ukrajine". Oni su tu rusku akciju nazvali "neprihvatljivom".

Erler vjeruje da se političko rješenje sukoba može graditi na davanju više autonomije regiji istočne Ukrajine. Jer, na kraju Rusija je dala široku podršku istočnoj Ukrajini i jedino političko rješenje može se dogoditi samo ako nijedna strana iz sukoba "ne izađe kao gubitnik".

Prijeko potrebno primirje

Opunomoćenik Savezne vlade Njemačke za Rusiju, Erler naglašava da je preduvjet za ozbiljne pregovore održivo primirje u Ukrajini, a njega za sada nema. "Ali to zahtjeva također utjecaj i na ukrajinsku stranu." Erler je suzdržano optimističan, ali ipak smatra da bi prvi korak prema rješenju mogao biti četvrtak (31.7.) kada je održan sastanak predstavnika Ukrajine, Rusije i proruskih separatista pod okriljem OESS-a. Također i jednodnevni prekid vatre u blizini mjesta gdje je pao malezijski zrakoplov mogao bi biti produljen.

Kako do mira u Ukrajini?

Kako do mira u Ukrajini?

"Nije potreban preveliki napor da se konačno s ratne logike pređe na logiku političkih napora." A od Rusije se već dugo zahtjeva da prestane s financiranjem i naoružavanjem separatista.

Pa i ako Rusija objavi kako više neće podržavati sepratiste, Mützenich strepi od postojanja pojedinačnih terorističkih skupina, "kriminalne bande koje nisu ni mogle jednostavno biti vođene od strane Kremlja". Situacija ostaje i dalje vrlo kritična, smatra ovaj njemački političar, a vrlo važnom smatra njemačku posredničku ulogu. Jer, Rusija na Njemačku gleda kao na važnog sugovornika, "možda čak i najvažnijeg". Ali, unatoč tome Njemačka ne želi, smatra on, odlučivati ni o čijim glavama; a njemačka kancelarka Angela Merkel je posljednjih dana ipak izravno razgovarala samo sa svojim europskim partnerima.

Preporuka uredništva