1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Tajni život oca informatike

Genijalnost i neprilagođenost okolini često idu zajedno. To vjerojatno vrijedi i za Alana Turinga, genijalnog matematičara i po mnogima oca današnje informatike.

Alan Turing

Genijalnost i tajnovitost - Alan Turing

Ako upišete ime Alana Turinga, Google će vam izbaciti oko 2,3 milijarde rezultata. To se može učiniti malo u usporedbi s drugim velikim imenima informatičkog sazvježđa poput Stevea Jobsa za kojeg tražilice izbace preko 60 milijardi rezultata. Pogotovo ako se ima na umu da bez pionirskog rada Alana Turinga na bi bilo nečeg što se danas naziva elektronska memorija. Kompjutorskom pioniru ovih je dana jedan muzej u Njemačkoj posvetio izložbu povodom 100. godišnjice rođenja.

Ekscentrični genij

Uređaj za dešifriranje Enigme

Uređaj za dešifriranje "Enigme"

No kako postaviti izložbu o osobi koja je najveći dio svog života provela u anonimnosti. I to ne u anonimnosti običnog povučenog građanina, nego anonimnosti osobe o kojoj je ovisila nacionalna sigurnost Velike Britanije. Alan Turing je dobar dio svog života proveo na dešifriranju neprijateljskih lozinki za vrijeme Drugog svjetskog rata. Jedino što je od Turinga ostalo su pomalo bizarna svjedočanstva o njegovoj ekscentričnosti. Matematički genij je tako običavao svoju šalicu za čaj vezivati za radijator lancem za zaključavanje bicikla. Na posao je dolazio biciklom, s plinskom maskom na glavi i to kako bi se obranio od alergije na pelud.

No Turing nije bio samo ekscentričan nego i genijalan. Njegov znanstveni opus sveo se na jedan cilj: stvoriti umjetni mozak. "Turing je čitav život radio na tomu kako sagraditi stroj koji bi funkcionirao poput mozga i koji bi posjedovao nešto poput umjetne inteligencije", kaže Jochen Viehoff, kustos izložbe postavljene u muzeju "Hans Nixdorf" u Paderbornu. Već je u 40-tim godinama prošlog stoljeća Turing znao da su u potrazi za umjetnom inteligencijom od samih računala važniji računalni programi. "Tada se još polazilo za logikom da se za svaki program izradi jedan stroj. Turing je razmišljao drugačije i zato ga danas smatramo jednim od utemeljitelja informatike", kaže Viehoff.

Slomio "Enigmu"

Njemačka podmornica iz Drugog svjetskog rata

Njemačka podmornica iz Drugog svjetskog rata

Turing bi vjerojatno bio vrlo zadovoljan da vidi koliko softwarea se danas nalazi na tržištu. Programa koji svako računalo pretvaraju u svestrane radne strojeve. "No on bi isto tako vjerojatno bio razočaran kada bi vidio da današnja znanost na polju umjetne inteligencije nije došla do stupnja koji je Turing za svog života predviđao", kaže Viehoff. Naime, znanstvenik je vjerovao da će negdje oko 2000. godine kompjutorski programi moći položiti tzv. Turingov test. Test se sastoji od vođenja razgovora između čovjeka i stroja, a jedan znanstvenik bi onda trebao procijeniti koji odgovori dolaze od čovjeka a koji od stroja.

No Turingovo ime se ipak najviše povezuje s njegovom ulogom u Drugom svjetskom ratu. Od početka pa do kraja rata Turing je radio na jednom neuglednom imanju sjeverno od Londona. No iza neuglednih zidova zgrade u Bletchley Parku nalazio se britanski vojni centar za kriptoanalizu. I ovdje je Turing došao do otkrića koje je spasilo mnoge živote i neprijatelju, nacističkoj Njemačkoj, otežalo daljnje vođenje rata na Sjevernom moru i Atlantskom oceanu. Turing je naime otkrio na koji način funkcionira zloglasna "Enigma" - uređaj za šifriranje komunikacije između njemačkih podmornica.

Zaslužio je bolje

Povijesno računalo

Otac informatike

No unatoč njegovom velikom doprinosu, ovaj znanstvenik je cijelog života ostao u anonimnosti. Britanski vojni stratezi su naime nakon rata odlučili čitavu epizodu o njemačkoj "Enigmi" sakriti od očiju javnosti. Dapače, poslijeratni premijer Winston Churchill je dao uništiti sve na čemu je Turing radio. Tek sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća je u javnost izišla istina o "junaku iz pozadine". Turing nažalost nije doživio kasnu slavu. Povučeni znanstvenik je 1954. počinio samoubojstvo. I u privatnom životu ovaj genijalni znanstvenik je bio neprilagođen tadašnjoj stvarnosti. Naime nakon što su otkrivene Turingove homoseksualne sklonosti i nakon što je uhvaćen u vezi s jednim mlađim muškarcem, bio je osuđen na terapiju ženskim hormonima. Jer homoseksualnost je u 50-ima u Velikoj Britaniji stajala na popisu kaznenih djela. Turing je, kako piše njegov biograf Andrew Hodges, zbog terapije hormonima pao u depresiju te si je na kraju i oduzeo život. "Jako nam je žao. Zaslužio si puno bolju sudbinu." Tim riječima se tadašnji britanski premijer Gordon Brown 2009. ispričao prerano preminulom znanstveniku.

Turingov život, koji više nalikuje nekom scenariju nego stvarnom životu, bi uskoro trebao biti iznova ovjekovječen na filmskom platnu. Glavnu ulogu bi trebao igrati Leonardo Di Caprio.

Autorica: Laura Döing (N. Kreizer)

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva