1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Tajne izložbe" u zagrebačkim stanovima

Za obilazak nekih izložbi morate čekati u dugim redovima, neke morate skupo platiti, a na druge će Vas moliti da dođete, no postoje i skrivene koje se mogu obići samo ako imate povjerljivu informaciju o tome kada i gdje.

Citati splitske umjetnice Rafaele Dražić na temu cenzure

Citati splitske umjetnice Rafaele Dražić na temu cenzure

Niz takvih - skrivenih - izložbi posljednjih se tjedana priređuju u zagrebačkim stanovima: na adrese elektroničke pošte stižu obavijesti o adresi izložbe uz uputu “zvoniti na: Tajne izložbe“. A po dolasku na mjesto zbivanja posjetitelj se nađe u atmosferi koja više sliči na tulum kod prijatelja nego na otvorenje izložbe, a tek pažljivim razgledavanjem otkrivaju se umjetnički radovi.

"Nedostatak interesa jadnak je represiji"

Splitska umjetnica Rafaela Dražić

Splitska umjetnica Rafaela Dražić

Iza ovog tajanstvenog projekta skriva se zapravo istraživački projekt skupine dizajnera, likovnih umjetnika, teoretičara i kustosa koji ovim ciklusom istražuju odnos umjetnosti i cenzure, koja povjesničarima umjetnosti - poručuju autori projekta - nije posebno zanimljiva te s toga ostaje zapostavljena. “Nedostatak interesa jednak je represiji“, citira autorski tim Tajnih izložbi povjesničara umjetnosti poznat po bavljenju cenzurom Davida Freedberga, Područje svog interesa šire na niz tema: ideološku cenzuru vidljivu na primjeru devastacije i rušenja antifašističke memorijalne plastike u Hrvatskoj nakon pada socijalizama i nicanja spomenika u službi nacionalnog okvira identifikacije, izravnu cenzuru koja se očituje u zatvaranju izložbi ili micanju radova, te metaforičku dimenziju cenzure koja se odnosi na intimističko promišljanje ili autocenzuru.

Istraživanje je krenulo od pretpostavke da pitanje cenzure nije toliko vidljivo u umjetnosti, koliko primjerice u medijima, pojašnjavaju kustosice projekta koje do završetka ciklusa žele ostati anonimne: “Krenuli smo u razgradnju pojma cenzura, zapitale smo se tko je zapravo cenzor, tko nameće kriterije, tko odlučuje što će se izložiti, cenzuriraju li umjetnici sami sebe…“

Umjetnica kojoj je zabranjeno izlaganje u Splitu

Kroatien Geheime Ausstellungen

Ovako opuštena atmosfera ipak je rijetkost u "uobičajnim" muzejima

Djevojkama je za pokretanje projekta bila važna i referenca na situaciju u kojoj je novim generacijama umjetnika i kustosa teško ući u etablirane strukture koje funkcioniraju po krutim pravilima. “Ovim izložbama htjele smo se na neki način suprotstaviti dominantnim trendovima, a izlaskom iz galerije i povlačenjem u privatni stan referiramo se na prakse alternativnih izlagačkih prostora kakvi su postojali u Zagrebu 70-ih godina, poput galerija Podrum ili Frankopanska 2a, a neko je vrijeme tako funkcionirala i galerija PM“, ističu kustosice.

Na taj su način pokušale izbjeći strukturu koja može odobriti ili ne odobriti ono što će se izlagati, pa su se zato povezale s autorima koji djeluju na sličan način. “Na prvoj Tajnoj izložbi predstavila se splitska umjetnica Rafaela Dražić, kojoj je bilo zabranjeno izlaganje u Muzeju grada Splita jer je projektom o intervencijama u javnom gradskom prostoru kritizirala splitskog gradonačelnika Željka Keruma.“

Na svojoj Tajnoj izložbi Rafaela Dražić referirala se na svoje iskustvo, ali je otišla i korak dalje poigravajući se negiranjem kustosa kao cenzora poslavši na sve adrese elektroničke pošte iz svog adresara citate na temu cenzure i molbu da joj se pošalju umjetničke reakcije putem faxa.

Cika djece i "Ježeva kuća"

Kroatien Geheime Ausstellungen

Nešto drugačiji obilazak izložbe

Na drugoj tajnoj izložbi uz nekadašnjeg člana Grupe šestorice, deklariranog anarhistu i veterana cenzure Mladena Stilinovića te umjetnika mlađe generacije Ivana Fiolića, čiji je mostarski kip Bruceu Leeu prošao nekoliko vrsta cenzure, predstavio se i Marko Pašalić. Pašalić je postavio zvučnu instalaciju u dječjoj sobi - uz ciku djece koja su se igrala, prostorom se širio zvuk Čopićeve legendarne “Ježeve kučice“. “Ovim radom osvrnuo sam se na projekt tijekom kojega sam Ježevom kučicom ozvučio bistu Branka Čopića u Sarajevu prije 5 godine“, objašnjava Pašalić koji osobno nikada nije bio cenzuriran, no zato Ježeva kučica jest, jer je u nekoliko navrata bila izbačena iz obavezne lektire u hrvatskim osnovnim školama.

“Umjetnost više ne može zastupati nekakve opasne ideje koje bi bile i zanimljive, danas postoje kanali da se sve takve pojave banaliziraju, da ih se pretvori u nešto bezopasno, u neki novi spektakl,“ zaključuje Marko Pašalić.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva