1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

'Tači je čovjek pod hipotekom'

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES Zijad Bećirović očekuje na kosovskim parlamentarnim izborima pobjedu ljudi sumnjive prošlosti. Problem su i kriminal, korupcija i nezaposlenost.

Zijad Bećirović

Zijad Bećirović

Deutsche Welle:Jedna od glavnih poruka Vaše analize je kako parlamentarni izbori na Kosovu (8.6.) doduše pružaju šansu odlaska ratnih vođa s političke scene na Kosovu, prije svih Hašima Tačija. No zasada ništa ne govori u prilog tomu da bi on i njegova Demokratska stranka doista mogli izgubiti podršku birača. A prognozira se i jačanje Ramuša Haradinaja i njegove Alijanse za budućnost Kosova.

Zijad Bećirović:Ratni vođe u vrhu vlasti predstavljaju veliki problem Kosova. Bez utvrđivanje istine o ratu neće biti ni pravde ni pomirenja. Na prvi pogled djeluje čudno kada se Specijalni sud koji će istražiti zločine Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) osniva 15 godina od rata, to tim više što postoje redovni sudovi, misija Euleksa kao i Haški tribunal, koji bi trebao pokrivati i Kosovo. No razlog je jednostavan: vladajuću elitu na Kosovu nije moguće odstraniti iz političkog života bez osnivanja posebnog suda koji bi procesuirao sve one koji su sudjelovali u ratnim zločinima. Otuda strah od tog suda. Zanimljivo je da se Hašim Tači sada barem formalno zalaže za osnivanje suda na kojem bi se uskoro i sam mogao pojaviti kao optuženik.

Priština je pristala na osnivanje tog suda tek pod ogromnim pritiscima iz Washingtona i Berlina. Mislite li da se tu radilo o poruci zapadnih partnera Tačiju?

Da naravno, to je poruka. Prije mjesec dana je nova njemačka ministrica obrane posjetila njemačke vojnike na Kosovu ali je pritom odbila sresti se s premijerom Tačijem. To je znak da on nema podršku vodeće države Europe. Doduše, on ne bi trebao imati podršku nijedne države na svijetu budući se radi o čovjeku pod velikom hipotekom. Njemu se, prema izvještaju Dicka Martyja, pripisuju teške optužbe za zločine na Kosovu. Sve dok se to ne razjasni on i njemu slični ne bi trebali vršiti nijednu javnu funkciju.

Predizborna kampanja u Štrpcu

Predizborna kampanja u Štrpcu

Da se vratimo tezi o „ratnim vođama“. Ako su bivši lideri OVK raspoređeni po raznim strankama, imaju li građani Kosova uopće mogućnost glasati za nekog tko to nije, kako ste rekli, „pod hipotekom“?

Nemaju, jer je sustav takav. I to ne samo na Kosovu – uzmite za primjer Crnu Goru. Tamo će rezultat izbora biti uvijek isti bez obzira kada se oni održe. Matematički rečeno, uvijek dolazimo do istog rješenja. Ljudi se nalaze u stalnom strahu od političkih elita. Stranke na Kosovu predstavljaju državu u državi, neke imaju čak svoje paravojne i paraizvještajne aparate. Postoji stranački nadzor nad glasanjem – ali ne nadzor kakav vrši recimo OESS. To je vrsta represije i ljudi na Kosovu uglavnom ne donose slobodne odluke na izborima, nego glasaju kako se od njih očekuje i kako im je naručeno.

Srbima je u novom kosovskom parlamentu zajamčeno 10 od 120 zastupničkih mjesta. Kako međutim zasada izgleda, Srbi sa sjevera neće pohrliti na birališta, iako je iz Beograda stigla preporuka za izlazak. Koja je tu logika?

Nema logike, kao što mnoge stvari na Balkanu nisu logične. U pitanju su manipulacije, posebno iz nekih političkih struktura u Beogradu, koje imaju interese na Kosovu. Mislim kako je poruka premijera Vučića, koji je pozvao građane da izađu na izbore, vrlo jasna. Najlogičnije bi bilo da srpska zajednica masovno izađe na birališta jer bi tako mogla dobiti i više od deset zajamčenih mandata. Time bi srpski zastupnici mogli odigrati važnu ulogu i pri formiranju vlade.

Problemi koji svakako povezuju i Srbe i Albance na Kosovu su propalo gospodarstvo i nezaposlenost od 35 posto. Kako Vam u svjetlu vladajućeg nepotizma, klijentelizma i korupcije, djeluju predizborna obećanja vodećih političara koji najavljuju otvaranje 150 ili 200 tisuća novih radnih mjesta na Kosovu?

Hašim Tači u Bruxellesu

"Hašim Tači nema podršku Njemačke", smatra Zijad Bećirović

Da bi se osiguralo 200.000 radnih mjesta, Kosovo bi u naredne četiri godine moralo svake godine imati privredni rast od 20 posto. To je nezabilježeno u svjetskim razmjerima, a nije moguće ni na Kosovu. Uspjeh bi bio već i kada bi se osigurala stagnacije privrede, jer trenutno prijeti nazadak koji bi značio ekonomsku propast. Političke elite nude floskule umjesto realnih rješenja kako izaći iz krize, smanjiti nezaposlenost, obnoviti privredu i privući strane investitore. Nećete dobiti nijednog ozbiljnog investitora sa ovakvom klimom i političkom strukturom koja se povezuje s kriminalom i ubojstvima.

Korupcija i nepotizam izjedaju i druge zemlje regije, ali na Kosovu je to posebno izraženo. Ono ima imidž zemlje kojom vladaju narko-klanovi. Da li se tu u posljednje vrijeme ipak nešto mijenja?

Kosovo i danas predstavlja ozbiljan sigurnosni problem. Nalazimo se u začaranom krugu politike, mafije i kriminala. Tu postoji politizacija kriminala i kriminalizacije politike koji su proizašli iz snažnih veza političkih i kriminalnih struktura tijekom nastajanja država na Balkanu. Političkim elitama su trebale kriminalne usluge, a kriminalci su se sa zadovoljstvom odazvali, stali u prve redove, ratovali i borili se za našu stvar. Danas više nema ratova, ali veze su ostale: političari su često morali davati ustupke kriminalnim strukturama, pogotovo kada se radilo o privatizacijama. Tu vezu teško je razbiti – a kada ju pokušate razbiti iz Washingtona ili Berlina, pojedinci se svom narodu predstavljaju kao žrtve i tako postaju heroji.

Mislite da su ni tradicionalni prijatelji Kosova nisu u stanju izvršiti jači pritisak?

Problem za zapadne zemlje je to što surađuju sa Hašimom Tačijem i sličnima te im na taj način daju legitimitet. Mislim da bi trebalo uvesti jasne sankcije protiv takvih političkih lidera. Zapad ima mehanizme za to – poput primjerice zabrane putovanja, zamrzavanja imovine stranaka i slično.

Zijad Bećirovićje direktor privatnog Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES sa sjedištem u Ljubljani. Institut se bavi analizom konfliktnih područja uz, kako sami navode, suradnju s relevantnim institucijama iz SAD, EU, s Bliskog istoka te Balkana. Počasni potpredsjednik Instituta je raniji hrvatski predsjednik Stipe Mesić, dok je u savjetodavnom odboru i bivši srpski premijer Zoran Živković.

Preporuka uredništva