1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Svo smeće u Europsku središnju banku?

Vijeće Europske središnje banke se ovog tjedna sastalo u Napulju. U mjestu sastanka ima i mnogo simbolike, sve do vulkana koji i dalje prijeti i zajedničkoj europskoj valuti.

Iz Castel Sant'Elma, srednjovijekovne utvrde povrh Napulja se prostire prekrasan pogled na talijanski velegrad, na obalu Sorenta i naravno, na vulkan Vezuv. U daljini se nadzire obala Amalfija, a dobro se vide i obrisi Caprija.

Ovdje u Napulju, također pojmu i za brda smeća i za mafiju, ovog se tjedna sastalo Vijeće ESB-a na svoje redovito mjesečno zasjedanje. A baš kao što i stanovnici te regije žive u stalnoj opasnosti od erupcije vulkana, tako i bankari središnjih banaka sjede na bačvi baruta kredita i potraživanja poslovnih banaka koja vjerojatno nikad neće biti naplaćena. Sad se čini da je fitilj te bačve doista i zapaljen.

Na burnoj sjednici Vijeća ovog rujna je, uz mnogo ali nedovoljno glasova protiv, odlučeno da Europska središnja banka preuzme od komercijalnih banaka ta potraživanja. Tu se radi o vrijednosnicama iza kojih stoje krediti: vlasnicima nekretnina za gradnju kuće, poduzećima, potrošačima. Banke razvrstavaju svoje kredite u skupine rizika. Svaka grupa dolazi u jedan paket i onda se čitav paket prodaje drugoj novčarskoj instituciji. Stručni izraz za te pakete jest Asset Backed Securities (ABS).

Napulj

Postoji ipak razlika između Vezuva i zone eura: zajednička europska valuta je već odavno u ozbiljnim nevoljama.

Smrtonosni otrov u blagajnama

Kupci tih paketa mogu biti investitori koji mogu birati: žele li više rizika ili manje, žele li platiti više ili manje. Banke su sretne jer se rješavaju svojih obveza i tako mogu sklapati nove poslove, ali problem može nastati ako se kupac sjeti "vezati" te pakete. Odnosno iz više različitih rizičnih skupina stvoriti jedan paket u kojem, naravno, više nitko ne zna, koliko je doista rizično imati te vrijednosne papire u svom sefu. Zato je baš taj ABS došao na zao glas kao upaljač američke krize koja je počela sa slomom tržišta nekretnina.

I u europskim bankama ima papira koji leže kao atomski otpad u njihovim sefovima. Dok su neke od tih obveznica razmjerno bezopasne, neke su izuzetno otrovne, a za neke vrijedi da više nitko nije toliko lud da bi ih kupio. Sad Europska središnja banka želi banke osloboditi od tog otpada. Najprije od onih koji nije toliko opasan. Ali i preuzimanje otrovnog otpada više nije isključeno.

Što ne govori Europska središnja banka

Mario Draghi

Mario Draghi poseže za izvanrednim mjerama, jednom za drugom - ali jedva da se što pomiče.

Ideja je, ako se banke oslobode od tog tereta iz prošlosti, da će onda moći davati više kredita poduzećima i potrošačima. Time će se potaknuti investicije i potrošnja, a tako će konačno i gospodarstvo zemalja juga Europe oživjeti.

Ono o čemu Europska središnja banka ne govori jest da onda ta institucija preuzima čitav rizik u svoje knjige, za što na kraju moraju plaćati sve porezne platiše. Nitko ne može jamčiti da se to neće dogoditi, jer kobna "pik-sedmica" je sad u rukama ESB-a. Zapravo, ona time postaje "Bad Bank" - dakle funkcija koja doista više nema baš nikakve veze sa zadaćom koju ima Europska središnja banka.

O detaljima kupovine tog "smeća" direktori središnjih banaka svih zemalja zone eura trebaju još odlučiti, a i o volumenu otkupa se nerado govori. Ipak, prema nepotvrđenim navodima radi se o gigantskom iznosu od oko 500 milijardi - dakle 500.000.000.000 eura koji bi na koncu morali plaćati svi građani koji plaćaju porez.

Hoće li to djelovati?

Hoće li ta akcija uopće pomoći gospodarstvu, to nipošto nije jasno. Doduše, u mnogim zemljama juga Europe doista ima mnogo problema kod izdavanja kredita, ali niti potražnja nije osobito velika. Mnoga poduzeća trenutno uopće ne zanima svjež kapital jer nemaju povjerenja u gospodarski razvoj. Ne vide nikakvog smisla investirati u pogone za robu i proizvode koje onda nikome neće moći prodati. A i građani nerado uzimaju kredite jer ne znaju hoće li ih moći otplaćivati - i hoće li imati radno mjesto.

Bankovna četvrt u Frankfurtu

Na koncu, od te mjere ESB se mogu jedino radovati bankari i dioničari komercijalnih banaka. Jer sve njihove greške ćemo plaćati svi mi.

A povrh svega tu dolazi i činjenica da je ovaj korak potpuno proturječan novoj ulozi koju će Europska središnja banka preuzeti od ovog studenog: nadzor komercijalnih banaka. Da sažmemo: ESB "čisti" poslovne knjige financijskih institucija tako da rizične posudbe unosi u vlastite knjige. Nakon toga provjerava i nadzire te banke. Tako apsurdne konstrukcije još nikad nije bilo, a više nema ništa niti s duhom otaca koji su stvorili zajedničku valutu euro.

Ali i ovaj korak pokazuje koliko duboko je zona eura upala u slijepu ulicu. Zato jer čitava ta konstrukcija ne funkcionira, Europska središnja banka poseže za nužnim mjerama koje se redaju jedna za drugom. Doduše, nema velikih kovitlaca niti se čuje vrištanje s financijskih tržišta, ali ova varljiva tišina je mnogo opasnija. Jer bez mnogo buke i u tišini se sav rizik prebacuje s banaka na leđa platiša poreza.

Nekim čuvarima nacionalne valute bi poznata napuljska pizza mogla zapeti u grlu. Predsjednik njemačke središnje banke Jens Weidmann je već u rujnu glasovao protiv ove odluke, a i nekim drugim središnjim bankarima se nipošto ne sviđa kamo sve to vodi. Jer i ovaj slučaj pokazuje: Europska središnja banka više nije ono što je nekad bila. Njom danas dominiraju interesi zemalja južne Europe, a zemlje sjevera više ne mogu progurati svoje zahtjeve. A to odlično odgovara izabranom mjestu susreta, sunčanom Napulju. Odmah pored vulkana.

Preporuka uredništva