1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Svjetski Dan štednje - iako mnogi u Njemačkoj misle kako se štedi previše

default

29. listopad je Svjetski dan štednje - i ako je to prije 80 godina, kada je uveden ovaj dan bila prilika da se djecu i mladež, ali i odrasle navede da "ostave na stranu danas kako bi imali sutra" danas - i osobito u Njemačkoj - mnoge tjera da dobiju ospice već kad čuju "š" od štednja. Jer Nijemci su trenutno nagomilali rekordni iznos ušteđevine od gotovo 4 tisuća milijardi eura ali, usprkos novim i novim rekordima u njemačkom izvozu, kad se štedi kod kuće - nema potrošnje, a kad nema potrošnje - nema ni konjukutrnog rasta čitave zemlje.

Tako se podpredsjednik njemačkog Udruženja trgovaca na malo, Hermann Frenzen otvoreno žali: "Već tri godine ljudi u Njemačkoj radije nose svoj novac u banke nego u trgovinu. Ovaj tjedan je Svjetski tjedan štednje. Prije, kada nam je svima išlo bolje, bio je dovoljan Svjetski dan štednje. A meni se ponekad čini da u međuvremenu u Njemačkoj ima godišnje 365 Dana štednje."

Doista, ne štednja nego malopotrošnja u Njemačkoj sustavno pada i na konferenciji Udruženja netom održanom u Berlinu su procjenili kako trgovci na malo ostvariti 1,2% manje prometa nego prošle godine - iako svi strepe, hoće li veliko kupovanje pred Božić doista biti tako veliko. Jer građani štede - iako ne dobrovoljno. Dok i vlada računa sa konjukturnim poletom - iako ga stalno korigira, i to naniže - istovremeno je došlo do toga da oko 22% svih zaposlenih u Njemačkoj strahuje kako bi moglo izgubiti svoje radno mjesto. Reforme, reforme reformi i reforme reformiranih reformi mirovinskog sustava ili zdravstvene zaštite svakog normalnog građana može jedino natjerati da i ono malo što ima radije stavi na banku za "crne dane" kojeg svakog trenutka mogu nastupiti, nego da kupi novi auto - pa makar su kamate na štednju u njemačkim štedionicama doista minimalne - ispod 2% pa tako praktično i niže nego stopa inflacije.

Sa druge strane, sve ih je više u Njemačkoj koji troše - jedini je problem; troše novac koji nemaju. Tako je već oko 2 milijuna i 800 tisuća građana uletjelo u dužničku stupicu - dakle, uopće mogu zaraditi samo toliko da eventualno plaćaju kamate dok glavnica duga ostaje nedodirljiva a što je još alarmantnije, dok su nekad upravo na Dan štednje djeca nosila svoje kasice-prasice u štedionice kako bi stavili sakupljeni sitniš na štednu knjižicu - danas je već 12% populacije ove zemlje od 13 do 24 godine nagomilalo dugove - i to ozbiljne dugove. U prosjeku je to 1800 eura ali u savjetovališta za dužnike dolazi praktično dječurlija koja je za mobitele, obleku ili auto nakrcala dugova i po 30.000 eura. Doduše ponekad su krivi i roditelji - ako su sami zatrpani dugovima, ne oklijevaju upisati ime vlastitog djeteta i falsificirati njegov potpis ako su u nekoj tvrtki koja prodaje putem kataloga došli na "crnu listu".