1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa

Svjetske novinske agencije o Ivici Račanu

Vodeće svjetske novinske agencije prenijele su vijest o smrti Ivice Račana ističući da je dugogodišnji predsjednik SDP-a i bivši hrvatski premijer bio jedna od ključnih osoba novije nacionalne prošlosti.

default

Vijest o Račanovoj smrti je obišla svijet.

Agencija Reuters navodi ključne trenutke političkog životopisa Ivice Račana, posebno ističući da je kao predsjednik Komunističke partije Hrvatske 1991. godine dopustio održavanje prvih slobodnih izbora. Reuters podsjeća da je u siječnju 2000. Račan preuzeo vodstvo u koaliciji lijevog centra i kao premijer proveo niz političkih i gospodarskih reformi koje su Hrvatskoj otvorile put prema članstvu u Europskoj uniji. «To ga je učinilo ključnom osobom u suvremenoj hrvatskoj povjesti», piše Reuters, no dodaje da Račan «nije, za razliku od nacionalističkih vođa, pridobio širu potporu konzervativnog, rimokatoličkog društva u Hrvatskoj».

Njemačka novinska agencija DPA među posebnim Račanovim zaslugama ističe njegov odlazak s posljednjeg Kongresa Komunističke partije Jugoslavije 1990. u Beogradu nakon sukoba sa Slobodanom Miloševićem, reformu KPH i održavanje prvih demokratskih višestranačkih izbora. «Ivica Račan odigrao je i vrlo važnu ulogu u demokratizaciji Hrvatske i utiranju puta prema članstvu u EU-u», piše DPA navodeći da su «politički analitičari Račana držali umjerenim, smirenim političarom uvijek spremnim na kompromis, a kritičari mu zamjerali što se nije obračunao s malverzacijama iz Tuđmanova režima, ratnim zločincima i profiterima».

Skidanje tereta Tuđmanove vladavine

Francuski AFP navodi da se Račan posebno istaknuo u naporima da kao premijer od 2000. do 2003. «izvede svoju zemlju iz međunarodne izolacije u kojoj se našla zbog autokratske politike prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana». I agencija AP prenosi vijest o smrti Ivice Račana, bivšeg komunističkog čelnika koji je poslije vodio prvu hrvatsku prozapadnu vladu. «Politički uspon počeo je u Jugoslaviji 80-ih godina, postavši 1989. predsjednikom Komunističke partije Hrvatske», piše AP i dodaje da je «postao ključna figura raspada nekadašnje federacije, kada je napustio Kongres jugoslavenskih komunista prosvjedujući protiv Miloševićevih napora da zaustavi pokrete za neovisnost u bivšim jugoslavenskim republikama».

Talijanska novinska agencija ANSA opisuje ga kao «čelnika hrvatske oporbe i povijesnog šefa socijaldemokracije u Hrvatskoj». «U 2000. godini branio je mladu hrvatsku demokraciju, kada je pobijedio nacionaliste na izborima», piše ANSA i dodaje da se u «Zagrebu ocjenjuje da je trenutak vrlo osjetljiv, jer se mora izabrati novi kandidat za opće izbore koji će se održati u studenome ove godine».

Račanova stranka zaboravila na Srbe

U opširnoj biografiji Ivice Račana Tanjug se detaljno bavi njegovim angažmanom u političkim zbivanjima 90-ih godina prošlog stoljeća. Srbijanska agencija tako navodi da «premda je HDZ prije izbora (u travnju 1990. godine) nazvao strankom opasnih namjera, učinio je sve da na izborima pobjedi upravo HDZ, forsirajući većinski sustav pomoću kojega je ta stranka osvojila puno veći broj zastupnika u tadašnjim trima domovima Sabora nego što je proporcionalno imao glasača».

Tanjug dodaje da «kada je Tuđmanov režim počeo proganjati Srbe, koji su činili veći broj glasačkog tijela SDP-a, Račanova stranka nije učinila ništa da se bori za njihova prava» i nastavlja da je «štoviše, SDP početkom rata preko Zdravka Tomca sudjelovao u hrvatskoj vladi nacionalnog jedinstva za vrijeme čijeg su mandata počinjeni zločini nad Srbima». Srbijanska novinska agencija ocjenjuje da je Račan nakon izborne pobjede koalicije u siječnju 2003. s jedne strane «otvarao put prema EU-u i NATO-u nakon više godina izolacije pod Tuđmanom», a s druge je «zauzeo rigidan stav prema Srbima i uspio drastično smanjiti ovlasti predsjednika Stjepana Mesića».

«Smjena vlasti najesen nije isključena»

Političke ambicije nisu ga napuštale ni nakon izbornog poraza 2003. godine, kada je, navodi Tanjug, ponovno došlo do izražaja Račanovo «odlučno možda», jer nije uspio izvući političke bodove iz propusta Sanaderove vlade. Račan je bio jedini predsjednik stranke koji je to bio još od početka višestranačkog sustava, a osim toga nije imao ni dana staža izvan političkih organizacija, zaključuje Tanjug, uz još nekoliko pojedinosti iz privatnog života, opširnu biografiju Ivice Račana.

Austrijska agencija APA posebno ističe Račanovo sudjelovanje u «Hrvatskom proljeću» za vrijeme bivše Jugoslavije 1971. i zahtjeve za većom autonomijom od tadašnje savezne vlade u Beogradu. «Priznanje je stekao, kada je početkom 1990. zajedno sa slovenskim izaslanstvom, sukobivši se s nacionalistima jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, napustio Kongres partije u Beogradu i nakon toga mirno predao vlast u Hrvatskoj», piše APA. Austrijska agencija piše kako je, prema anketama provedenim u zadnje vrijeme, Račanova stranka SDP stalno u vrhu i da, «kako sada izgleda, smjena vlasti najesen nije isključena». Međutim, prije toga se, ističe APA, «SDP treba tek usuglasiti o Račanovom nasljedniku».