Svjedoci povijesti
Njemački političari, diplomati i povjesničari, koji su u zadnjih dvadeset godina aktivno pratili Hrvatsku, komentiraju njen put od osamostaljenja do punopravnog članstva u EU-u.
Hrvatska na dnevnom redu
Bivši njemački ministar vanjskih poslova Hans Dietrich Genscher (desno, s bivšim kancelarom Kohlom) uživao je početkom devedesetih gotovo kultni status u Hrvatskoj, jer se tamo vjerovalo da je on najviše pridonio priznavanju njene neovisnosti. Ima još puno njemačkih političara koji su aktivno pratili Hrvatsku od njenog osamostaljenja. I nisu svi bili blagonakloni. Kako gledaju na njen ulazak u EU?
Hansjörg Eiff – posljednji njemački veleposlanik u Jugoslaviji (1988.-1992.)
Veselim se što će Hrvatska 1. srpnja 2013. postati članica EU-a. Isto tako, pozdravljam što današnje hrvatsko vodstvo smatra svojom zadaćom podržati i ostale zemlje jugoistočne Europe na putu u EU. Ostaje žaljenje što su dijelovi bivše Jugoslavije, koji su bili usko povezani s Europskom zajednicom, odavno mogli biti u članstvu, da to nije spriječio nacionalizam političara opsjednutih neovisnošću.
Jürgen Chrobog – politički direktor Ministarstva vanjskih poslova (1991.)
Tijekom jedne noćne sjednice u Bruxellesu, u prosincu 1991., ministar vanjskih poslova Genscher uvjerio je svoje europske kolege koji su se nećkali, da službeno priznaju Hrvatsku i Sloveniju. Ova sporna odluka je pomogla da se okonča krvavi rat u tom dijelu Jugoslavije. Dugoročni plan da demokratska Hrvatska postane punopravnom članicom EU-a sad se i ostvaruje.
Hans-Dietrich Genscher – ministar vanjskih poslova (1974.-1992.), Liberalna stranka
Prijem Hrvatske u Europsku uniju je nakon prijema Slovenije drugi europski korak u nadilaženju posljedica rata kojeg je protiv ovih dviju republika 1991. bio započeo srbijanski predsjednik. Taj korak pokazuje mirotvornu funkciju EU-a, uz čiju će pomoć uskoro i druge bivše jugoslavenske republike moći postati njenim članicama.
Klaus Kinkel - ministar vanjskih poslova (1992.-1998.), Liberalna stranka
Hrvatska se od 2005. morala jako truditi da se prilagodi pravnoj stečevini EU-a. Ima još stvari za nadoknaditi, stoga ni sad ne smije posustati. Meni ovim povodom nadiru sjećanja: da, ja sam pratio Hrvatsku na njenom putu od ratne zone do članstva u EU-u. Bilo je puno toga, dobrog i lošeg. Danas prevladava veselje da ova Njemačkoj tako bliska Hrvatska, sa svojim simpatičnim ljudima, pripada EU-u.
Doris Pack – dugogodišnja šefica Izaslanstva Europskog parlamenta za Jugoistočnu Europu, CDU
Aktivno sam pratila Hrvatsku u protekla dva desetljeća. Početkom devedesetih proživljavala sam s njom njene patnje i na kraju imala priliku doživjeti kako je iz ratnog užasa izašla mlada, ambiciozna država. Hrvati mogu biti ponosni na to što su izgradili. Za mene osobno, sretno je okončano jedno važno razdoblje mog političkog rada. Istovremeno, započinje novo poglavlje europskog ujedinjenja.
Bernd Posselt – član Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatska-EU, CDU
1. srpnja jedna od najstarijih i najljepših europskh zemalja, istovremeno srednjoeuropska i mediteranska Hrvatska, postaje članicom EU-a. Kao paneuropejac pratim ju od osamdesetih godina, a od 1994. i kao jedan od odgovornih u Europskom parlamentu. U Strasbourgu i Bruxellesu trebamo Hrvatsku i krajnje je vrijeme da ovu zemlju, koja je doživjela toliko nepravde, tamo pozdravimo.
Angelika Beer – bivša zastupnica u Europskom parlamentu, prije članica Zelenih, sada u Piratima
Mirovna sila Europa, nagrađena Nobelovom nagradom za mir, svoje povijesne zadaće još nije završila. Dobro je što Hrvatska konačno postaje članicom EU-a. I Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo i Srbija pripadaju Europi. Njihovo skoro pristupanje EU-u je politička, štoviše, mirovno-politička obveza. Ova bijela mrlja na europskoj zemljopisnoj karti trebala bi do izbora 2014. biti izbrisana.
Nikolaus Grof Lambsdorff - posebni povjerenik Njemačke vlade za jugoistočnu Europu
Dosta smo naučili iz primjera Slovenija – Hrvatska. I to da ćemo naučeno i primijeniti. Pouka koju smo izvukli je zapravo jednostavna: želimo biti sigurni da neka članica Europske unije ubuduće ne spriječi pristup susjedne zemlje u EU zbog vlastitih, bilateralnih interesa. Hrvatska se na to obvezala, i svaka nova zemlja kandidatkinja će se na to morati obvezati i dokazati da se neće tako ponašati.
Peer Steinbrück - kancelarski kandidat SPD-a, ministar financija (2005.-2009.)
Oko Hrvatske je riješeno. Ona će 1. srpnja postati 28. članica. Ja slijedim školu bivšeg kancelara Helmuta Schmidta koji je više puta kazao: „Europsku smo uniju prilično brzo doveli s 9 na 12, na 15, 25, 27 i sad na 28 članica”. Svaka udruga koja doživljava ovakvu eksploziju mora mijenjati svoj statut… Ovaj automatizam 'Proširenje! Proširenje! Proširenje!', to je nešto iza čega ja ne stojim.
Holm Sundhaussen – povjesničar, autor knjige "Jugoslavija i njene države sljednice 1943.-2011."
S Hrvatskom imamo prvi slučaj da jedna postratna zemlja pregovara o ulasku u EU. Proces suočavanja s ratom, ne samo u Hrvatskoj, traje desetljećima. Političari koji su htjeli ispuniti zahtjeve Bruxellesa za suradnjom s Haškim sudom i stvaranjem pravne države morali su biti oprezni da ne bi izgubili previše birača. To je balansiranje na žici i jedan od razloga zašto je to sve tako dugo trajalo.