1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Svi za pomirenje - odnosi i dalje škripe

U Viminacijumu kraj Kostolca u Srbiji je održan deveti summit predsjednika država i vlada zemalja regije s nazivom "Suvremena umjetnost i pomirenje u jugoistočnoj Europi".

Često se susreću - Ivo Josipović i Boris Tadić

Često se susreću - Ivo Josipović i Boris Tadić

Uz domaćina Borisa Tadića prisutni su bli još i predsjednici Albanije Bamir Topi, Bugarske Georgi Prvanov, Hrvatske Ivo Josipović, Makedonije Djordje Ivanov i Crne Gore Filip Vujanović, kao i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Iako je službeno skup bio posvećen ulozi umjetnosti u procesu pomirenja, sastav delegacija je davao dodatnu političku težinu susretu lidera Zapadnog Balkana. Na marginama konferencije su održani brojni bilateralni susreti, na kojima je ponovljeno snažno zalaganje za proces pomirenja u regiji. Ta formulacija se našla i u zajedničkoj deklaraciji svih sudionika, koja je usvojena nakon završetka sastanka.

U dokumentu se iznosi i zajednička opredijeljenost za iniciranje, primjenu i održivu kulturnu suradnju u jugoistočnoj Europi kroz rad kulturnih i obrazovnih institucija, promovira se interkulturni dijalog i ističe uloga tradicionalnih i novih medija u procesu poticanja interesa i znanja o suvremenoj umjetnosti. Pozdravljena je inicijativa da predsjedništvo BiH bude domaćin sljedećeg summita 2012. godine, kao i inicijativa da predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov bude domaćin susreta u Ohridu 2013. godine.

Simboličke geste - Tadić na Ovčari

Simboličke geste - Tadić na Ovčari

Deklarativno pomirenje

Svaki susret ove vrste pomaže nekoj vrsti relaksacije odnosa u regiji, ocjenjuje za Deutsche Welle Dragan Đukanović, član Foruma za međunarodne odnose. U tom smislu je značajno i da je predsjednik Srbije Boris Tadić iskoristio i ovu priliku da ponovi snažnu privrženost Srbije pomirenju, ističe Đukanović. Međutim, s obzirom na činjenicu da su slične poruke u duhu pomirenja poslali i ostali lideri, postavlja se pitanje: kako to da su svi za pomirenje, a odnosi među državama i dalje škripe?

Po mišljenju Dragana Đukanovića javnosti država u regiji ne percipiraju značaj pomirenja sasvim adekvatno. Dovoljni su i najmanji istupi političkih faktora u tim državama da se stvari dodatno radikaliziraju ili vrate ponovo na stanje od prije nekoliko godina, smatra Đukanović i dodaje: „Trenutno postoji puno deklarativnog zalaganja za pomirenje, ali faktički u ovom trenutku dominantne sfere tih društava nisu u stanju shvatiti da je proces pomirenja nužan, te da je to u interesu svih ovih država koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije“.

Deklarativno su svi za pomirenje: Ivo Josipović u Banja Luci uz članove bosanskohercegovačkog predsjedništva Nebojšu Radmanovića i Bakira Izetbegovića

Deklarativno su svi za pomirenje: Ivo Josipović, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović u Banja Luci

Etnička distanca još postoji

Đukanović smatra da je problem u nedovoljnoj spremnosti javnih mnijenja u tim državama da se odreknu dominacije etnonacionalizma, koji je dominirao javnim diskursom tijekom 90-ih godina. „Taj je proces evidentan u svim državama regije, a primjerice u Bosni i Hercegovini, prema posljednjim istraživanjima, etnička distanca između tri vodeća naroda je mnogo drastičnije izražena nego što je to bila, recimo 1992. godine, ili neposredno nakon okončanja rata 1995. godine“, ističe Đukanović.

Posljednjih godina su u regiji održani brojni bilateralni i multilateralni susreti, usvojene su brojne deklaracije i korištene su prilično krupne riječi. Ali paralelno s tim postoji i jedan drugi proces, napominje Đukanović: „ Čini mi se da se sve to nedovoljno prihvaća u državama regije, odnosno u tamošnjoj javnosti.“

 

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: Zoran Arbutina

Preporuka uredništva