1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Sveučilište u Prištini i dalje bez južnoslavenskih jezika

Na Sveučilištu u Prištini ni ove godine neće biti studija hrvatskog, srpskog, bosanskog, makedonskog ili nekog drugog južnoslavenskog jezika. Zanimanje za slavenske jezike je, kako tvrde odgovorni, premalo.

Universität in Pristina

Universität in Pristina

Balkanistika – tako je prošle godine nazvan ovaj smjer koji je trebao biti pokrenut pri filološkom fakultetu u Prištini. Za razliku od prošle, ove godine nije raspisan ni natječaj. Bajram Berisha, prorektor za nastavu i znanstvena pitanja Sveučilišta u Prištini, ima svoje objašnjenje za novonastalu situaciju i to iako je profesor Osman Gashi, dekan Filološkog fakulteta, prije dva mjeseca javno rekao da će ove godine „gotovo sigurno biti otvorena ova katedra“ i da će se ovaj smjer malo više „reklamirati" kako bi "informacija stigla do šire javnosti“.

Prorektor Sveučilišta u Prištini Bajram beriša

Bajram Berisha

„Agencija za akreditaciju je samo za prošlu akademsku godinu akreditirala katedru za izučavanje balkanskih jezika. Ali, ukoliko postoji interes, mi smo spremni da još jednom razgovaramo s predstavnicima spomenute agencije i zamolimo ih da nam akreditiraju  taj smjer kao i prošle godine kada se prijavilo samo dvoje studenata. Da se otvori jedan smjer na Sveučilištu u Prištini potrebno je najmanje deset studenata. Realnost je takva iako smo mi otvoreni i spremni i za nove programe“, kaže Berisha.

Prorektor nije objasnio kako čelnici Sveučilišta znaju da ne postoji zanimanje, kada je još u tijeku natječaj za gotovo 10 tisuća brucoša na čitavom sveučilištu. Nejasno je kako da se zainteresirani jave kada im nije ni pružena prilika za to?

Nema zanimanja

Berisha međutim ne smatra da su potrebne dodatne aktivnosti za otvaranje katedre za balkanistiku. „Svi smjerovi na sveučilištu su jednaki“, kaže. „Kakav marketing!? Sveučilište traži akreditaciju i raspiše natječaj. Mi smo otvoreni. Bili smo zainteresirani za otvaranje ovog studije kao što je to slučaj u Grčkoj, Rumunjskoj ili nekim drugim zemljama. Na ovu temu razgovarali smo i s nekim od potencijalnih profesora, sa i van Kosova, koji su bili spremni na rad. Zainteresiranih studenata, međutim, za ovaj smjer nije bilo“, zaključuje Berisha.

Živojin Rakočević je do srpnja 1999. bio profesor svjetske književnosti na katedri za srpski jezik i književnost Sveučilišta u Prištini. On smatra da je sve ovo očekivano i da "nikada ne bi predavao na tom etnički čistom sveučilištu“. „Ovo što se sada radi, radi se da bi se zadovoljila nekakva forma. Ne bih radio na tom sveučilištu zato što se nije dogodio povratak, zato što to više nije moj grad, zato što su mi taj grad uzeli i zato što to nije moj Filološki fakultet. Taj fakultet je ubijen, taj fakultet je nestao u etničkom čišćenju i tu je kraj“, tvrdi Rakočević.

Studij isključivo na albanskom

Priština

Priština

Neki od mladih Kosovara suglasni su da je otvaranje katedre za balkanistiku, koja se prije rata zvala slavistika, nužan iz više razloga. „Treba otvoriti tu katedru. Ukoliko na Kosovu žive pripadnici i ostalih zajednica, ali i oni Albanci koji bi željeli učiti slavenske jezike, treba im to omogućiti. Zašto se nisu javili prošle godine na natječaj, ja stvarno ne znam. Možda i nisu imali dovoljno informacija. Svakako da je trebalo ove godine poduzeti dodatne korake“, smatra Valjbona Memeti iz okoline Gnjilana, inače studentica Sveučilišta u Prištini.   

„Da je bilo informacija, da je to dano u javnost, da to ne bude samo na sveučilištu objavljeno i da ne traje tih deset dana pa ko uhvati-uhvati, ja bih se osobno natjecao. Upisao bih bosanski ili srpski jezik, a ovako nisam znao“, kaže Mersit Terzini iz Prizrena.

Do srpnja 1999. godine na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Prištini od slavenskih jezika izučavani su srpski i ruski. Nastava za oko 50 tisuća studenata na ovoj visokoškolskoj ustanovi  se od dolaska međunarodne organizacije odvija isključivo na albanskom.

Preporuka uredništva