1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Informacije o Njemačkoj

Sveučilišta ili Visoka strukovna učilišta?

Jednostavno? Sigurno nije! Svatko tko pokuša shvatiti njemački školski sustav, na prvi će pogled ostati zbunjen. No, na drugi, sve se već čini jasnije.

Predavaonica, studenti slušaju izlaganje profesora za katedrom

Praksa je u središtu visokih strukovnih učilišta

Uwe Rönna znanstvenik je koji predaje na jednom visokom strukovnom učilištu u Aachenu i koji svojim istraživanjima nastoji poboljšati svakodnevicu ljudi. Kao u ovom slučaju, gdje testiraju motor za jednog proizvođača automobila. Upravo je praksa ono što je ključno za njemačka visoka učilišta. Zbog toga se s ponosom i nazivaju 'sveučilišta za primjenjenu znanost'.

Tehničar s maskom preko usta, bijelim rukavicama i u bijeloj kuti radi za strojem

Skrb o studentima posebnost je visokih učilišta

Prednost učilišta je praksa

To je pravi izraz, smatra predsjednik učilišta u Kölnu, Joachim Metzner: ''Mi imamo nastavnički kolektiv koji se isključivo sastoji od profesora s praktičnim iskustvom, njima pomažu i osobe koje rade u struci i uz to obrazuju i naše studente.'' Skrb o studentima još je jedna posebnost visokih učilišta, dodaje Metzner. Studenti uče u malim skupinama i uz dobro organiziran nastavni program, koji sliči onom u osnovnim školama. Upravo zbog toga, učilišta nemaju problema pri prebacivanju na nove akademske nazive, prvostupnik/ca (baccalaureus/a) i magistar/ra.

''Studijski smjer baccalaureus/a veoma je sličan nekadašnjem diplomskom studiju visokih strukovnih učilišta. Sveučilištima je znatno teže odrediti nastavni program u kojem se osnovne sposobnosti dobivene tijekom školovanja za baccaleureusa, mogu iskoristiti i na početku studija, kaže Metzner.

Studenti sjede za stolovima i uče, ispred njih se nalaze prijenosna osobna računala

Svaki treći student u Njemačkoj studira na učilištu

Bez mature do diplome

Nije ni čudo da se visoka strukovna učilišta smatraju prilagodljivijima nego sveučilišta. Uz praktično obrazovanje njihova je karakteristika i ta, što se na njima može studirati i bez mature. Dovoljna je samo tzv. strukovna matura, što znači, uspješno završen 12. razred gimnazije. Upravo je to slučaj kod Ümüta Bolutoma, koji u Kölnu studira mikroekonomiju. ''Nisam imao završenu maturu, ali sam imao stručnu izobrazbu i tako sam bio u mogućnosti upisati se na visoko učilište. Upravo je to bio razlog. Veoma mi se sviđa što se više ulaže u praktična znanja'', kaže Bolutom.

Njegova kolegica Nilab Malek također ne žali zbog svoje odluke da studira gospodarsko pravo na učilištu. ''Privatni studiji su preskupi, a na sveučilištima nije bilo ovog smjera. Odlučila sam se za gospodarsko pravo, jer se odnosi na gospodarstvo i pravo, a ja sam u svakom slučaju htjela studirati pravo. To su zapravo bile sređene dvije muhe jednim udarcem'', kaže Malek.

Poput Ümüta i Nilab, svaki treći student u Njemačkoj studira na nekom od visokih strukovnih učilišta. Taj će se broj i povećati, jer su neke savezne pokrajine poput Sjeverne Rajne-Vestfalije, donijele odluku o izgradnji novih učilišta.

Preporuka uredništva