1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sve manje otvorenih pitanja do hrvatskog ulaska u EU

Zatvaranje pregovora u lipnju ili srpnju te hoće li Hrvatska dobiti strogi monitoring za razdoblje između završetka pregovora i ulaska u EU jedina su dva otvorena pitanja, ostalo oko članstva Hrvatske u EU je poznato.

Zastave EU-a i Hrvatske

Počelo odbrojavanje za hrvatsko članstvo u EU

Oko Hrvatske u Bruxellesu vlada atmosfera koja sugerira da je sve privedeno kraju, premda još nisu zatvorena sva poglavlja. Hrvatska je sa svoje strane, kada je riječ o dokumentima, materijalima i dodatnim odgovorima sve predala Bruxellesu i sada je u poziciji čekanja da Europska komisija Vijeću preda svoja zajednička stajališta o preostalim poglavljima koja još treba zatvoriti.

Zastava EU-a i upitnici

Koliko je još otvorenih pitanja oko hrvatskog članstva u EU?

Pri tome se odmah postavlja pitanje, je li kraj lipnja za zatvaranje pregovora dostižan ili će to ipak biti srpanj? Odgovor na to pitanje za sada je teško dati, ali postoji nekoliko naznaka da bi to mogao ipak biti srpanj. Naime, ako Europska komisija najranije dade svoje zajedničke pozicije 7. lipnja, dakle, nakon što će glavni Haaški tužitelj Serge Brammertz najvjerojatnije potvrditi punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom, teško je za očekivati da bi zemlje članice do 21.lipnja, datuma za koji je zakazana druga Međuvladina konferencija, dakle samo u roku od dva tjedna, prihvatiti i dati zeleno svjetlo za zatvaranje preostalih poglavlja. Praksa je pokazala da je za zatvaranje i najlakšeg poglavlja zemlja članicama u prosjeku trebalo mjesec dana, a da ne govorimo o slučaju zatvaranja najtežih i najzahtjevnijih poglavlja kao što su Pravosuđe i temeljna prava te Tržišno natjecanje. U slučaju da Europska komisija izađe sa svojom zajedničkom pozicijom tek 15. lipnja to bi značilo da bi članice svoje mišljenje i odluku treble dati umjesto u četiri tjedna u samo četiri dana – što je vrlo malo vjerojatno.

Uvođenje monitoringa za Hrvatska – pljuska Europskoj uniji

Zemljama članicama trebat će i vremena da se usuglase oko francuskog prijedloga o monitoringu, prije svega, jer su upravo oko tog pitanja članice duboko podijeljene. Uvođenje monitoringa bio bi neugodan korak i za Europsku komisiju, jer se s pravom tada postavlja pitanje, zašto je uopće uveden sustav pregovora s mjerilima za otvaranje i zatvaranje poglavlja. Uvođenjem monitoringa sustav pregovora indirektno bi se procijenio neuspješnim, što bi bio težak udarac Europskoj komisiji. Stoga će biti odlučujuće kakav će se ostvariti dogovor nakon Komisijine procjene da Hrvatska može zaključiti pregovore, jer ispunjava sva mjerila za zatvaranje svih poglavlja te francuskog zahtjeva za nadzorom i nakon zatvaranja pregovora pa sve do članstva.

Westerwelle i Merkel

Njemačka je protiv monitoringa, Westerwelle i Merkel snažno podržavaju Hrvatsku

Protiv monitoringa je prije svega Njemačka, ali i Austrija te većina članica 5. proširenja Europske unije, dakle onoga iz 2004.godine. Da Hrvatska već ima do sada sustav monitoringa za sva privremeno zatvorena poglavlja, mogao bi biti argument kojim bi se moglo udovoljiti onim članicama koje traže čvršći i temeljitiji nadzor. Već sada se prati provedba svih hrvatskih preuzetih obveza u svim područjima pregovora.

Što je s francuskom incijativom ?

Dakle, nadzor će postojati i bez francuskog prijedloga monitoringa, pitanje je samo da li će na kraju zemlje članice dogovoriti i eventualne sankcije i zaštitne klauzule, ukoliko Hrvatska ne ispuni svoje obaveze i obećanja. Francuska je svojim prijedlogom očito pokrenula medijsku ofenzivu, jer se nalazi pred samom početku predizborne kampanje. Osim toga, francuska incijativa u Bruxellesu tumači se i kao incijativa kojom bi se spriječilo da eventualno neke druge zemlje koje su vrlo suzdržane prema što bržem završetku pregovora, izađu s nekom svojom incijativom koja bi mogla usporiti ili otegnuti završetak pregovora do ljeta.

Zadnje Europske kmomisije u Bruxellesu

Europska komisija protiv strogog monitoringa

Kada je riječ o pričama koje se šire u briselskim hodnicima da bi se od Hrvatske tražilo da potpiše jednostranu izjavu u kojoj bi se obvezala da kao buduća članica EU-a neće blokirati članstvo drugih zemalja zbog bilateralnih pitanja, to za sada službeno nije tema niti se uopće spominje, ali se iz diplomatskih izvora Bruxellesu doznaje da bi u tom slučaju Hrvatska mogla tražiti da takvu izjavu potpišu i sve ostale članice Europske unije, prije svega i posebice one koje graniče sa zemljama jugoistočne Europe koje teže članstvu u EU.

Zavšetak pregovora, datum i mjesto potpisivanja ugovora

U posljednjem mjesecu mađarskog predsjedanja Unijom, dakle na početku lipnja možemo utvrditi tri važna elementa; prvo da je Hrvatska definitivno završila svoje pregovore i sada čeka na formalno zatvaranje preostalih poglavlja, drugo, za ovaj mjesec se očekuje određivanje indikativnog datuma za članstvo, što bi po svemu sudeći, trebao biti 1.srpnja 2013.godine i kao treće bi se trebalo odrediti i mjesto gdje će se potpisati Ugovor o pristupanju, da li će to biti studeni ove godine u Poljskoj, najvjerojatnije u Varšavi ili prosinac u Bruxellesu.

Varšava

Potpisuje li Hrvatska svoj pristupni ugovor u Varšavi u studenom ?

Zemljama članicama za ratifikaciju bi ostalo godinu i pol dana i taj rok su do sada sve zemlje članice u ranijim krugovima proširenja poštivale, pa je malo vjerojatno da bi svoje namjere mogla ispuniti Nizozemska koja indirektno upozorava da ne želi vezivanje za kranji datum ratifikacije.

Pozitivno ozračje o Hrvatskoj

Nakon svega, u Bruxellesu vlada pozitivno ozračje koje bi se sada trebalo proširiti i na sve ostale glavne gradove zemalja članica EU-a kako bi se ispunili planovi Hrvatske i velikog broja članica da se pristupni pregovori zatvore do ljeta.

Na koncu u Bruxellesu je sve više onih koji tvrde da zatvaranje pregovora s Hrvatskom označava prekretnicu, jer Hrvatska zaista predstavlja novi pristup onomu što je EU do sada radio na području proširenja i onoga što će raditi ubuduće.

Autor: Alen Legović, Bruxelles