1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sve je više euroskeptika

Od kada je počela financijska kriza sve se manje građana identificira s Europskom unijom. Njihovo nezadovoljstvo iskorištavaju antieuropski pokreti. Oni prije svega napadaju euro, ali i samu europsku ideju.

Članovi AfD-a pokazuju crvene kartone

AfD: crveni karton za euro

U Grčkoj je to Plan B, u Velikoj Britaniji Stranka britanske neovisnosti (UKIP), a u Njemačkoj Alternativa za Njemačku (AfD). Riječ je o strankama različite političke orijentacije, kojima je zajedničko to što trenutačno poprilično zagorčavaju život Europskoj uniji. One se zalažu za istupanje svojih zemalja iz eurozone ili čak i iz EU-a. Te stranke su samo dio jednog pokreta koji je kritički raspoložen prema Uniji i koji se sve više širi.

Pad popularnosti EU-a

Euroskeptika je uvijek bilo, no sada je njihov broj dodatno povećala kriza eura. Prema nedavno objavljenom ispitivanju javnog mnijenja koje je u sedam država članica proveo institut Pew Research Center, EU podržava još samo 45 posto ispitanika. Prije godinu dana bilo je 60 posto pobornika Unije. Ispitano je 7.600 stanovnika Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske, Velike Britanije, Poljske i Češke.

Taj negativni trend već godinama zabrinjava profesora Ludgera Kühnhardta, direktora Centra za europska integracijska istraživanja (ZEI) pri Sveučilištu u Bonnu. "Financijska kriza nije egzistencijalni izazov za samu europsku integraciju, ali je izazov u procesu integracije", smatra profesor Kühnhardt. Njemački zastupnik u Europskom parlamentu Elmar Brok kaže da rast broja euroskeptika ima dublje uzroke: "To je povezano s time da politika općenito ima problema s vjerodostojnošću." "Demokratska politika mora ponovo osvojiti povjerenje građana", ističe Brok.

Zajedničko tržište nezamislivo bez eura

Elmar Brok

Brok: "Ponovo osvojiti povjerenje građana"

Kritičari EU-a su sve glasniji čak i u Njemačkoj, koja nije toliko osjetila posljedice globalne krize. Neki analitičari predviđaju da bi Alternativa za Njemačku (AfD) na saveznim parlamentarnim izborima u rujnu ove godine mogla prijeći izborni prag od pet posto. Za sada ima podršku dva do tri posto birača, ali polako su se i čelnici parlamentarnih stranaka zabrinuli zbog moguće konkurencije. Pa čak i ako AfD ne uđe u parlament, on bi mogao privući birače Kršćansko-demokratske unije i time joj možda pokvariti šansu za izbornu pobjedu. Na kraju krajeva, AfD ističe da su ga osnovali baš bivši kršćanski demokrati koji su bili nezadovoljni politikom svoje stranke.

No, znanstvenik Ludger Kühnhardt upozorava da izlazak iz eurozone ne dolazi u obzir: "Zajedničko tržište je nezamislivo bez zajedničke valute. Euro je temelj europskog tržišta."

Prifiteri u desnom taboru

No, ne radi se samo o euru. Kriza je očito u pojedinim regijama Europe povećala želju za neovisnošću. Primjer su Katalonija, Škotska i Flandrija. Elmar Brok načelno ima razumijevanja za potrebu za nacionalnim identitetom, tako dugo dok ona nije usmjerena protiv Bruxellesa i dok ne znači stvaranje novih država. On ističe: "Ako Europa treba srasti, onda bi ponovne podjele bile pogrešne. Europska unija koja bi zbog toga imala 40 članica ili više ne bi bila sposobna za djelovanje."

Osim toga, postoji opasnost da od euroskeptika koristi imaju desničarske snage. Brok se plaši da bi bodove mogli skupljati desno orijentirani populisti: "Euroskeptična stranka UKIP, koja se zalaže za izlazak iz EU-a, sada se sve više bavi migracijom i neprijateljstvom prema strancima. Takvi populisti pokreću tu temu kad god im odgovara da plaše ljude i siju mržnju."

Zajedno na Olimpijadi

Prof.Dr.Ludger Kühnhardt

Kühnhardt: "Ujedinjeni pod europskom zastavom"

Kako bi se jačalo ujedinjavanje Europe, Brok traži da vlade država članica više ističu prednosti Unije: "Primjerice, mogle bi se svake godine u parlamentima provoditi rasprave o koristi koju pojedina država ima od EU-a." Ludger Kühnhardt se u prvom redu zalaže za pojednostavljeno objašnjavanje funkcioniranja EU-a: "Tijekom financijske krize naslušali smo se mnogih tehničkih pojmova koje bez leksikona ne razumije nitko tko nije financijski stručnjak."

Ovaj stručnjak također predlaže da se oduševljenje za ujedinjenu Europu ponovo pokuša pobuditi simboličnim akcijama. Recimo, momčadi članica EU-a mogle bi na Olimpijskim igrama 2016. ući u stadion ujedinjene pod europskom zastavom: "To bi bila nevjerojatna emocionalna motivacija i inspiracija za jednu cijelu generaciju mladih Europljana za koje je samo po sebi razumljivo da su istodobno Talijani i Europljani, Šveđani i Europljani ili Estonci i Europljani." Tada bi barem po broju osvojenih medalja ujedinjena Europa bila pri samom vrhu.