Sve bolja suradnja Hrvatske i Crne Gore

Suradnja između Hrvatske i Crne Gore ima uzlazni trend. Ove će godine trgovinska razmjena iznositi oko 50 milijuna eura, što znači da ce biti za oko trećinu veća nego lani. Ali, prostora za povecanje suradnje ima na svim poljima, pa dvije vlade moraju učiniti sve kako bi uklonile preostale barijere koje sprječavaju investicije i slobodnu trgovinu, zaključeno je u razgovoru hrvatskih i crnogorskih političara i poduzetnika.Izražavajući vjeru da će potpisani sporazumi o veterinarskoj suradnji i suradnji oko zaštite biljaka doprinjeti boljem sprovođenju nedavno potpisanog Ugovora o slobodnoj trgovini, hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković je kazao: “Vjerujem da su to vrlo značajni sporazumi koji ce pomoći operacionalizaciji našeg Ugovora o slobodnoj trgovini. Vjerujem da će ti ugovori biti ne samo na korist našim ministarstvima i institucijama nego još više i gospodarstvenicima iz Hrvatske i iz Crne Gore”.

Poljoprivreda u prvom planu

Isti je bio i stav njegovog crnogorskog kolege Milutina Simovića. “Sigurni smo da će ovi sporazumi unaprijediti odnose u sektoru poljoprivrede i da će unaprijediti trgovinske odnose između Crne Gore i Hrvatske, te da će trgovinski odnosi u narednom periodu imati dvosmjeran karakter”. Ministri Čobanković i Simović posebno su ukazali na činjenicu da se oko 40 posto regulative u pristupanju Europskoj Uniji odnosi na oblast poljoprivrede. “Hrvatska je uznapredovala u tom procesu i pritom ne smatra da se odvojila od ovih prostora”, rekao je Čobanković i istakao da Hrvatska želi biti pozitivan primjer zemljama u okruženju: “U tom kontekstu, Hrvatska je voljna i spremna poduprijeti Crnu Goru u svim oblicima u svim oblicima pomoći. Dogovorili smo se o nekim konkretnim stvarima i držim da smo započeli sveobuhvatnu suradnju između naših dviju država”, dodaje Čobanković. Na sastanku u crnogorskoj Privrednoj komori hrvatski poduzetnici su zatražili ubrzavanje procesa povrata njihove imovine u Crnoj Gori, prigovarali visokim troškovima na graničnom prijelazu Debeli brijeg, ukazali na visoki rizik poslovanja na crnogorskom tržistu i interesirali se za bankarske garancije, dok su pojedini crnogorski privrednici iskazali zainteresiranost za izvoz mesa u Hrvatsku.