1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Svečanost povodom 50 godina Bundeswehra

Nina Werkhäuser26. listopada 2005

Njemački Bundeswehr ove godine slavi 50. rođendan. Tijekom čitave godine održavaju se brojne priredbe u kojima se podsjeća na osnivanje zapadnonjemačke vojske nakon Drugog svjetskog rata i njezinu integraciju u NATO. Večeras će biti osobito svečano.

https://p.dw.com/p/9ZFR
Prva prisega vojnika Bundeswehra.
Prva prisega vojnika Bundeswehra.Foto: dpa

Ispred Reichstaga u Berlinu održava se večeras velika vojna parada uz nazočnost saveznog kancelara Gerharda Schrödera i glavnog tajnika NATO-a Jaap de Hoop Scheffera.

Samo deset godina nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovan je Njemački Bundeswehr. Savezni kancelar Konrad Adenauer htio je time pridonijeti bržoj integraciji Savezne Republike u zapadne strukture.

«Vojnici nove vojske! Veseli me da danas mogu vama govoriti. Njemački narod u vama vidi živo utjelovljenje želje da pridonese svoj dio obrani zajednice slobodnih naroda, kojima danas ponovo pripadamo s istim pravima i dužnostima.»

Za vrijeme hladnog rata odnos zapadnih saveznika prema njemačkoj vojsci brzo se promijenio. Njemačka je bila na granici blokova i trebala je sama pridonijeti svojoj obrani. Opasnost da njemačka vojska ponovo postane država u državi, kao u vrijeme nacizma, nije postojala. Bundeswehr je prema ustavu bio odgovoran Bundestagu i čvrsto integriran u NATO. Pa ipak, velik dio socijaldemokratske oporbe i pučanstva bio je protiv ponovnog naoružavanja, a sumnjičavost je pojačavala činjenica da Bundeswehr nije mogao biti stvoren bez iskusnih časnika Wehrmachta.

Ipak, vođenje Bundeswehra bilo je drukčije organizirano, a i kod naoružavanja Njemačka je bila suzdržana. Kad je Sovjetski savez instalirao atomske rakete i zapad je uzvratio atomskim naoružavanjem. Njemačka se, međutim, bila obvezala da neće sama proizvoditi ni kupovati atomsko oružje. Zato je Bundeswehr dobio noseće rakete, a Amerikanci su pod svojim nadzorom zadržali pripadajuće atomske bojeve glave.

Atomskom naoružanju masovno se protivilo stanovništvo i dio časnika. Ali, Bundestag je nakon četverodnevne rasprave ipak odobrio naoružanje Bundeswehra raketama koje mogu nositi atomske bojeve glave, a njemački piloti su odmah počeli trenirati bacanje atomskih bomba – na vlastitu zemlju. Prijepor oko atomskog naoružanja trajao je u Njemačkoj desetljećima.

S padom Berlinskog zida raspuštena je istočnonjemačka vojska, dio vojnika integriran je u Bundeswehr. S nestankom prijetnje s istoka morao se promijeniti i Bundeswehr. Broj vojnika morao je biti smanjen, a vojska je morala biti obučena i za druge zadaće, primjerice mirovne misije u inozemstvu.

1999. njemački su vojnici prvi put sudjelovali u borbenoj intervenciji izvan teritorija NATO-a, prilikom intervencije NATO-a na Kosovu. Nakon terorističkih napada na SAD slijedile su nove zadaće za njemačke vojnike, primjerice u Afganistanu. A u sklopu reforma omogućeno je i sudjelovanje žena u borbenim postrojbama.

50 godina nakon osnutka Bundeswehra njemačka vojska se znatno promijenila. Evo kako to vidi ministar obrane Peter Struck koji je bitno pridonio reformama.

«Sigurno ću ući u povijest s izjavom: Njemačku se brani na Hindukušu. I s drugom izjavom: Područje djelovanja Bundeswehra je čitav svijet.»