1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Svatko mora pridonijeti zaštiti klime

Povjerenik Europske komisije zadužen za zaštitu okoliša Stavros Dimas zatražio je od europskih građana više potpore oko zaštite klime. Smatra da prošlotjedni dogovor šefova država i vlada nije dovoljan.

default

Obična žarulja i niskoenergetska svjetiljka. (AP Photo/Joerg Sarbach)

“Svatko uzrokuje ispuštanju štetnih plinova koji izazivaju efekt staklenika i zato moramo svi pridonijeti rješenju problema”, rekao je Dimas i konkretno predložio da svaki građanin koristi ekološke žarulje te da se ugase TV i radio prijemnici kao i status “stand-by”. Na taj način, kaže povjerenik Dimas, ne samo da se smanjuje količina štetnih plinova već se može uštediti i novac.

On je zatražio i od ostalih zemalja i regija u svijetu da konkretiziraju svoje predodžbe o dugotrajnoj zaštiti klime. “Potrebno je da sada svi vrlo brzo stave stoje karte na stol”, rekao je Dimas aludirajući prije svega na SAD, Japan, Kinu i Australiju. Pregovori i sporazum kojim bi uslijedio protokolu iz Kyota trebali bi početi još ove godine. Na sastanku na vrhu Europske unije prošloga petka dogovoreno je smanjenje količine ugljičnog dioksida do 2020. godine za jednu petinu a istodobno i povećanje udjela obnovljivih izvora energija za tri puta. Povjerenik Dimas traži ograničenje brzine na autocestama u Njemačkoj

Proteklog vikedna Dimas je spomenuo još neke mjere. “Jednostavna mjera u Njemačkoj mogla bi biti ograničenje brzine na autocestama”, predložio je povjerenik. Prema njegovim riječima ovakva ograničenja postoje i sasvim su normalna u većini zemalja članica te u SAD-u. No za većinu njemačkih političara glavno pitanje glasi kako uskladiti ekološke ciljeve s ciljevima gospodarskog rasta. “Odjednom se na dnevnom redu nalazi samo promjena klime, ali ne i radna mjesta u Njemačkoj”, kritizirao je Peter Struck, predsjednik zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu.

Istovremeno Dimas je konkretizirao planove Europske unije kada je riječ o zračnom prometu, koje bi se uključlilo u trgovinu ispušnih plinova. Na taj način cijene avionskih karata za letove u Europi povećale bi se za devet, a na transkontinentalnim letovima za 40 eura.