1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Svakodnevica i pomirenje na Kosovu

Odnos između Albanaca i Srba na Kosovu i dalje je zategnut. Postoji li šansa za pomirenje? Međunarodna skupina fotografa na Kosovu je tražila odgovor na to pitanje.

Fotografija Gotsbayara Rentsendorja

Kosovska svakodnevica, autor fotografije Gotsbayar Rentsendorj, Mongolija

Spomen-groblje palim borcima u Prištini više ne odgovara duhu vremena, ali još je tu: ogroman, zapušten, uočljiv. Danas je to kameni svjedok propalog političkog sustava. "Spomenik nas podsjeća na to da Albanci i Srbi imaju zajedničku povijest", objašnjava kosovski fotograf Jetmir Idrizi. On je fotografirao taj spomenik u crno-bijeloj tehnici i sliku razrezao na uske trake. Mnoge motive nalazi i u Mitrovici na sjeveru Kosova, podjeljenom gradu u izvanrednom stanju. Tamošnji blokirani most preko rijeke Ibar postao je simbol sukoba između Srba i Albanaca.

Zajednička prošlost

Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. godine, no mnogi Srbi to ne priznaju. Djelomična normalizacija odnosa na relaciji Beograd - Priština ostvarena je sporazumom sklopljenim u proljeće ove godine. Za Jetmira Idrizija je pomirenje povezano sa zajedničkom prošlošću različitih nacionalnosti. On kaže da se najprije mora pogledati unazad, da bi se potom moglo krenuti naprijed.

Zajedno s pet fotografa iz Mongolije, Mađarske, Palestinskih područja, Malija i Njemačke proveo je tjedan dana na Kosovu. Svaki od njih je na svoj način interpretirao temu pomirenja. Fotografi su slikali ljude, krajolike i različite situacije. Njihova djela su izložena na izložbi "Pomirenje na Kosovu" koju je organiziralo Njemačko društvo za međunarodnu suradnju. Izložba se istovremeno prikazuje u Berlinu, Bonnu i Prištini.

Jetmir Idriz: razrezana fotografija Spomen-groblja palim borcima

Jetmir Idriz: razrezana fotografija Spomen-groblja palim borcima

Pomirenje kao realnost

Jetmir Idrizi rođen je u Prištini. Kada je izbio rat bilo mu je 15 godina. Zajedno s obitelji najprije je pobjegao u Makedoniju, a onda u Belgiju. Kasnije se vratio u domovinu. Danas je poznati fotograf i novinar, a radi i u Prištini i u Beogradu gdje ima mnogo prijatelja. Za njega je pomirenje realnost. No ipak ima razumijevanja za bijes i mržnju onih koji su u ratu izgubili svoje najbliže. Njegova obitelj je izbjegla tu sudbinu.

I njemačka fotografkinja Merlin Nadj-Torma sudjelovala je u projektu na Kosovu. Ona priča da joj je na početku bilo teško prići temi pomirenja u jednoj zemlji u kojoj je sukob još uvijek prisutan. "Moja prva reakcija je bila da je Kosovo definitivno pogrešno mjesto za to", kaže Nadj-Torma. A onda je za vrijeme boravka na Kosovu doživjela i lijepe trenutke: "U jednoj pekari i jednoj apoteci srela sam Srbe i Albance koji su jednostavno zajedno radili." Tamo, kako kaže, nacionalnost nije igrala nikakvu ulogu.

Fotografija Merlin Nadj-Torme

Merlin Nadj-Torma izložila je mutne fotografije koje mijenjaju percepciju motiva

Promjena percepcije

Merlin Nadj-Torma u Prištini je fotografirala svakodnevicu na sportskim terenima i u gradskim četvrtima. Njezine fotografije imaju nešto sanjarsko, jer su mutne. "Na taj način se mjesta prikazuju u drugom svjetlu. Htjela sam pokazati da mala promjena u našoj percepciji može imati veliki učinak", objašnjava njemačka fotografkinja.

Jetmiru Idriziju su se svidjela djela njegove kolegice, mada priznaje: "Na početku sam se pomalo plašio da će drugi fotografi jednostavno postaviti Srbina i Albanca jednog pored drugog. Ali oni su mi pokazali da je pomirenje puno više od toga." Na izložbi su njegova djela izložena odmah pored fotografija Merlin Nadj-Torme. Ona je rođena i odrasla u Njemačkoj, ali njezini roditelji potječu iz Srbije. Za vrijeme projekta oboje su se zbližili. "Šalili smo se na vlastiti račun i pomalo se međusobno izazivali, ali na jedan pozitivan način", kaže fotografkinja. Njih dvoje vlastitim primjerom pokazuju ono što bi ubuduće moglo vrijediti i za sve Srbe i Albance: ostaviti prošlost iza sebe i zajednički gledati naprijed.

Preporuka uredništva