Svaki Nijemac ima 18.500 eura duga | Gospodarstvo | DW | 25.09.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Svaki Nijemac ima 18.500 eura duga

Statistički gledano svaki Nijemac za sobom "vuče" dug od 18.500 eura, što je 4.500 eura više nego prije deset godina. No, neki dijelovi u Njemačkoj ipak uspijevaju tome izbjeći. Jug zemlje pokazuje i kako.

Žena sjedi za stolom i drži papire s dugovima u ruci

Situacija lošija nego prije 10 godina

Brojke su zapanjujuće: savez, pokrajine i opäine zajedno su do kraja 2008. nakupile više od 1,5 bilijuna eura duga. Ako se taj broj podijeli na svakog stanovnika u Njemačkoj proizlazi kako svaki od njih ima 18.500 eura duga. To je oko 4.500 eura više nego prije deset godina.

Kako neki uspijevaju, a drugi ne?

Čovjek leži u krevetu s nesanicom

Kako izbjeći dugovima i napokon mirno spavati?

No, raspodjela dugova ni u kojem slučaju nije jednaka. "Posebno u Bavarskoj i Saskoj okruzi i slobodni gradovi bilježe manje dugove po glavi stanovnika", kaže Winfried Fuest, stručnjak za javni proračun iz Instituta njemačkog gospodarstva (IW) iz Kölna. Povezanost između gospodarskog ostvarenja i financijske moći saveznih pokrajina i okruga pri tome dolazi do izražaja. Bavarska s 14.444 eura duga po glavi stanovnika znatno je iza Saske s 14.804 eura. Od 1998. godine dugovi ovih dviju pokrajina samo su malo porasli, dok su dugovi Sachsen-Anhalta (s 21.116 eura) i Saarlanda (s 21.763 eura) znatno porasli. Gradovi - savezne pokrajine (hamburg i Berlin) pri tome nisu uzeti u analizu. Analizirali su se dugovi kreditnog tržišta javnih proračuna, odnosno središnji proračun saveza i pokrajina uključujući i dodatni proračun kao i središnji proračun općina i saveza. Najmanje dugove bilježi okrug Eichstätt s 13.721 eura, slijedi grad Schweinfurt (13.676 eura) i okrug München (13.721 eura). Tek na 16 mjestu nalazi grad iz neke druge savezne pokrajine, Dresden. No i prema ovoj statistici, najveći dug u cijeloj Njemačkoj zabilježen je u Saarlandu s 22.013 eura po glavi stanovnika.

Financijska i gospodarska kriza teško je pogodila gradove i općine: prihodi od poreza na obrt u drugom su kvartalu pali za 21,9 posto, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Poduzeća su tako još na proljeće platila 2,5 milijardi eura manje poreza na obrt. Posebno jepogođen grad Bremen. Prihodi su u tom gradu pali za 40 posto. Istodobno su općine u Hessenu zabilježile su pad prihoda od jedne trećine.

Procjenu o tome jesu li gradski blagajnici solidno poslovali nije lako uspostaviti. Analizirajući zadnjih deset godina pokazalo se kako grad Dresden bilježi najmanji dug. Od sporne privatizacije građevinskog društva ovaj grad više nema dugova. Dresden je doživio samo mali porast duga, iza njega slijedi Frankfurt s porastom od 1.376 eura po stanovniku i Schweinfurt s 1.573 eura. U gospodarski jakim gradovima javne financije profitiraju od povoljnog gospodarskog rasta. "Različiti razvoji glede dugova između 1998. i 2008. pokazali su kako su pokrajine i općine itekako u stanju same voditi svoju proračunsku politiku", ističe direktor Inicijative za novo socijalno tržišno gospodarstvo (INSM) Max A. Höfer.

Autor: (Der Spiegel) / mlj

Odg. ur.: nk

Preporuka uredništva