1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Svaka druga žena (pre)trpi nasilje

Opća je ocjena da su hrvatski zakoni dobri, politika na papiru štiti žene žrtve obiteljskoga nasilja, postavljen je relativno dobar institucionalni okvir, pa ipak u Hrvatskoj mnogo žena (svaka druga!) pretrpi nasilje.

Demonstracija u Guatemala Cityju

Dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u cijelom svijetu

Prema tvrdnji SDP-ova Foruma žena, svakih 15 minuta neka žena u Hrvatskoj trpi fizičko nasilje. O nasilju prema ženama, upozoravaju iz te organizacije, progovara se od slučaja do slučaja, od afere do afere. Mi dodajemo – i od datuma do datuma: danas je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji je UN proglasio prije točno 10 godina.

Do kraja rujna policija je podnijela više od 14 tisuća prijava zbog nasilja u obitelji. Čak polovica se dogodila u posljednjem tromjesečju. Međutim, kako upozorava Gordana Sobol, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova "procjene su da je barem još pet puta toliko nasilja i nasilničkog ponašanja koje se ne prijavljuje."

Žene se nerijetko dvostruko zlostavlja

Žena s masnicom ispod oka

...i masnica ispod oka

Istraživanje Autonomne ženske kuće provedeno na uzorku od 1000 žena u dobi od 18 do 65 godina pokazalo je da je svaka druga žena doživjela neki oblik fizičkog nasilja, a nad svakom trećom njezin je partner počinio seksualno nasilje. Neva Tölle iz te udruge kaže kako su žene, kada pokrenu prekršajni ili kazneni postupak, nerijetko dvostruko zlostavljane – u lancu od policije, preko centra za socijalnu skrb do prekršajnog i kaznenog suda, često se dogodi da netko ne odradi svoj posao dobro, a u tim osjetljivim slučajevima potrebno je da svi segmenti rade besprijekorno. Sve njih je potrebno senzibilizirati za slučajeve zlostavljanih žena, a kada im se obratite one kažu da već 15 godina educiraju svoje službenike, konstatira Tölle:

"Da, da točno je i prežalosno da se još nisu osposobili. Zapravo je pitanje po kojim se to programima, gospodo, educirate. Jesu li to programi koje je netko isisao iz maloga prsta ili su to relevantni programi po kojima radi cijela zapadna Europa i Amerika. Ja to pitanje u kontinuitetu postavljam sve ove godine međutim odgovor nisam dobila.“

Apsurd pravosudnog sustava

Na još jedan pravosudni apsurd upozorava i sestra Suzana Samardžić, ravnateljica Caritasovog doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja u Rijeci: „Na dopisima i rješenjima suda nalazi se adresa žrtava Zlostavljač dobiva informacije sa najkompetentnije razine gdje su mu djeca i bivša žena koju je zlostavljao.“

Samardžić upozorava kako i sam odnos suda prema žrtvi nije primjeren: „Žena je ta koja u borbi protiv nasilja postaje beskućnica i to s djecom. zakon nije riješio udaljavanje nasilnika iz kuće.“ Žrtve tako napuštaju svoj dom, dodat će Sobol: „Naravno, ima pratnju policije koja im omogući da sa vrećicama sigurno iziđu iz tih svojih domova i onda odlaze u skloništa.“

Žena s krvavim nosom

Vidljive posljedica nasilja: krvavi nos...

U 16 sigurnih kuća koliko ih je do prošle godine osnovano u Hrvatskoj, ima tek nepunih 330 mjesta, gdje žene i njihova djeca dobiju smještaj, prehranu, zdravstvenu skrb. Osigurano je psihosocijalno i pravno savjetovanje, ali i besplatna obuka za određena zanimanja, jer sklonište bi trebale napustiti u onom času kad su osposobljene vratiti se normalnom životu. No, bez alimentacije, bez imovine, koja u pravilu ostaje zlostavljaču najčešće su i bez posla.

"Žena žrtva ne može kontrolirati svoj život i ne može imati neovisnost," upozorava voditeljica Caritasovog doma u Rijeci. SDP-ova zastupnica Gordana Sobol podsjeća da su vladinim akcijskim planovima zapošljavanja predviđene posebne stavke za poticajna sredstva koja se daju poslodavcima kako bi zaposlili upravo te žene. Šest ih je prošle godine na taj način osiguralo egzistenciju, no pred recesijskim škarama i to je palo u vodu. "Ta sredstva više ne postoje" kaže Sobol.

Nakon svega – povratak nasilniku…

Na popisu nelogičnosti jest i činjenica da žena ne može djecu prebaciti na svoju poreznu karticu bez suglasnosti oca zlostavljača. Zbog iznesenih i čitavog niza drugih primjera SDP-ova je političarka morala ustvrditi: "Očito da ono što se sve ove godine uspjelo učiniti u zakonodavnom i institucionalnom dijelu nije dovoljno."

Pogođene žene nemaju prioritet ni na bodovnoj listi za dodjelu socijalnih stanova, ne postoji sustav sufinanciranja, kad – što je najčešće slučaj – završe kao podstanari. „Često je u konačnici na žalost osuđena na povratak nasilniku,“ kaže sestra Suzana Samardžić.

Autorica: Tatjana Mautner, Osijek

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic